29.8 C
Poreč
Utorak, 11 kolovoza, 2020
iVijesti banner
Naslovnica HRVATSKA Akademik Josip Bratulić danas slavi osamdesetprvi rođendan

Akademik Josip Bratulić danas slavi osamdesetprvi rođendan

Uređeni tekst

U dva je navrata izabran za člana suradnika HAZU u razred za filološke znanosti    (1988. i 1998.), a za redovnog člana HAZU izabran je 2000. g. Bio je predsjednik Matice hrvatske 1996.-2002. S kiparom Želimirom Janešom ostvario je spomen-obilježje Aleju glagoljaša između Roča i Huma, za koju je napisao i vodič. Živi i radi u Zagrebu.

Bratulić, Josip, filolog, akademik (Sv. Petar u Šumi, 13.II.1939.). Osnovno obrazovanje stekao je u Sv. Petru u Šumi, a srednjoškolsko u pazinskoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao hrvatski jezik, jugoslavensku i komparativnu književnost. Na istom fakultetu je 1975. magistrirao i doktorirao temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre.

Nakon završetka studija radi u Staroslavenskom institutu “Svetozar Ritig”, a 1977. prelazi na Filozofski fakultet, gdje postaje redovitim profesorom na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Dužnost dekana obnaša u ratnom razdoblju. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz tog znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga.

Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje ovog dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnovaLekcionar Bernardina Splićanina itd.).

Priredio je i preveo Žitje Konstantina Ćirila i Metoda te Izabrane poslanice svetoga Jeronima. Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987.), Sjaj baštine (1990.), lzazov zavičaja (1990.), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992.), knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.), Leksikon hrvatske glagoljice (1995.), Istra – zavičaj starina i ljepota (2000.) te djelo Pula oduvijek (2001.). 

Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu kao i na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo – kultura i umjetnost (Vatikan).

Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, Matiji Vlačiću Iliriku, Franji Glaviniću, Šimunu Kožičiću – Benji i dr.). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka, a za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. Autor je niza scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije. Istrapedia.

NAJČITANIJE