13.1 C
Poreč
Srijeda, 19 veljače, 2020
iVijesti banner
Naslovnica HRVATSKA Akademik Josip Bratulić danas slavi osamdesetprvi rođendan

Akademik Josip Bratulić danas slavi osamdesetprvi rođendan

Uređeni tekst

U dva je navrata izabran za člana suradnika HAZU u razred za filološke znanosti    (1988. i 1998.), a za redovnog člana HAZU izabran je 2000. g. Bio je predsjednik Matice hrvatske 1996.-2002. S kiparom Želimirom Janešom ostvario je spomen-obilježje Aleju glagoljaša između Roča i Huma, za koju je napisao i vodič. Živi i radi u Zagrebu.

Bratulić, Josip, filolog, akademik (Sv. Petar u Šumi, 13.II.1939.). Osnovno obrazovanje stekao je u Sv. Petru u Šumi, a srednjoškolsko u pazinskoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao hrvatski jezik, jugoslavensku i komparativnu književnost. Na istom fakultetu je 1975. magistrirao i doktorirao temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre.

Nakon završetka studija radi u Staroslavenskom institutu “Svetozar Ritig”, a 1977. prelazi na Filozofski fakultet, gdje postaje redovitim profesorom na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Dužnost dekana obnaša u ratnom razdoblju. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz tog znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga.

Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje ovog dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnovaLekcionar Bernardina Splićanina itd.).

Priredio je i preveo Žitje Konstantina Ćirila i Metoda te Izabrane poslanice svetoga Jeronima. Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987.), Sjaj baštine (1990.), lzazov zavičaja (1990.), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992.), knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.), Leksikon hrvatske glagoljice (1995.), Istra – zavičaj starina i ljepota (2000.) te djelo Pula oduvijek (2001.). 

Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu kao i na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo – kultura i umjetnost (Vatikan).

Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, Matiji Vlačiću Iliriku, Franji Glaviniću, Šimunu Kožičiću – Benji i dr.). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka, a za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. Autor je niza scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije. Istrapedia.

NAJČITANIJE

Smatrate li da Nivio Stojnić, bez obzira na ispriku, treba nakon seksističko – vulgarnog ispada podnijeti neopozivu ostavku ili smatrate da i dalje može obnašati dužnost načelnika Općine Tar Vabriga?