20.4 C
Poreč
Petak, 25 rujna, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO COVID-19: Analiza rezultata švedskih mjera u borbi protiv virusa

COVID-19: Analiza rezultata švedskih mjera u borbi protiv virusa

Autor: Gordan Ponjavić

Uvod

Poznato je da Švedska tijekom pandemije bolesti COVID-19 za razliku od ostalih europskih zemalja nije zatvorila svoje građane, odnosno nije provela tkz. “lockdown”. To je bio glavni razlog zašto smo se od početka orijentirali na Švedsku, uz činjenicu da postoji relativno jednostavan pristup njihovim službenim statističkim podacima, preko kojih se može pratiti model razvoja bolesti i stope smrti. Temeljem istog mogli smo procijeniti što bi se dogodilo u Republici Hrvatskoj da nije bilo zatvaranja.

U vrijeme kada smo svi iščekivali strašnog bauka COVID-19 s još strašnijim scenarijima, zbog kojega je gotovo cijeli svijet završio u kućnom pritvoru, Švedi su postupili tradicionalno, uz preporuke svojim građanima s kojima bi mogli umanjiti prijenos bolesti.

Restorani su radili, škole su radile, život nije stao, premda se prilagodio ovoj nepoznatoj bolesti.

Ipak, nije se dogodilo ono u što su mnogi stručnjaci vjerovali da će se dogoditi. U Švedskoj se nije dogodio pomor stanovništva i bolnice nisu bile pretrpane. Na temelju dostupnih službenih podataka danas možemo relativno točno utvrditi činjenično stanje u toj zemlji, te slobodno reći da je bolest COVID-19 harala Švedskom, svoj vrhunac doživjela početkom travnja 2020. godine, a trenutno je na svom odlasku, unatoč ne provođenju rigoroznih mjera općeg zatvaranja i izolacije stanovništva.

Ovo su poveznice na službene izvore koje smo koristili za praćenje stanja pandemije u Švedskoj:

Obrada opće statistike s prijavljenim slučajevima.

Raspored prijavljenih umrlih po danu. Statistike koje smo pratili ukazuju da je broj prijavljenih umrlih tog dana, ponekad zaostao broj neprijavljenih preminulih dva tjedna ranije ili prije.

Grafovi i krivulje. Vrlo pregledno praćenje epidemiološke situacije po regijama.

Vrhunac epidemije po kriteriju broja hospitalizacija

U trenutku pisanja ovog teksta broj prijavljeno umrlih po danu u Švedskoj kreće se ispod 10, s napomenom da su poput ostalih zemljama, ovdje pribrojani svi preminuli S koronom, a ne nužno i OD korone.

Sada slijedi par grafova sa platz.se.

Ovdje su prikazani hospitalizirani bolesnici (Recive medical care) i oni na intenzivnoj njezi (ICU) u Švedskoj. Smatram da je isti dobar način za utvrđivanje vrhunca epidemije, jer su brojke stabilnije u odnosu na prijavljene slučajeve smrti, koje značajno variraju u odnosu na dan prijavljivanja.

Na grafu gore možemo vidjeti da je vrhunac epidemije po kriteriju broja hospitaliziranih bolesnika bio 20. travnja 2020. godine, s preko 2.200 hospitaliziranih/dnevno, dok je 25. travnja 2020. godine bio maksimalan broj pacijenata na intenzivnoj njezi, oko 500 ICU/danu.

Nakon toga slijedi opadanje krivulje, što je bio trenutak kada je postalo jasno da prognoze određenih stručnjaka o milijunima mrtvih nisu osnovane. Tada svjetska medijska scena prestaje navijanjem za propast švedskog modela, jer je model očigledno preživio, već kreće s njegovom kompromitacijom na dva nivoa.

Kopromitiranje švedskih mjera

Prvi je isticanje “nevjerojatno” velikog broja umrlih. Međutim jasno je da je broj umrlih po glavi stanovnika u Švedskoj manji od broja umrlih po glavi stanovnika u primjerice Italiji.

Italija 60.360.000 st. / 35.132 umrlih -> 58 / 100.000

Švedska 10.123.000 st. / 5.739 umrlih -> 56 / 100.000

Iz navedenog proizlazi da vjerojatno niti u Italiji ne bi bilo značajnog odstupanja (za red veličine ili više, što je po procjeni smrtnosti WHO-a bilo za očekivati) u broju umrlih, da su život nastavili bez zatvaranja.

Drugi je obrtanje teze da su Švedi zapravo radili sve isto što i mi, samo njima ne treba naređivanje, jer oni sami slušaju i pokoravaju se preporukama (distanciranja). Suštinsko zanemarivanje unutar objašnjenja da su Švedi slijepo poslušni zbog čega ih bolest nije tako jako pogodila, je to da u Švedskoj život nije stao. Ljudi su se slobodno kretali, bez prisilne izolacije, zatvaranja, bilo kakvog ograničenja kretanja. Škole su radile, restorani su radili, život je i dalje tekao relativno normalno. Posljedica toga jeste prihvaćanje činjenice da se virus ne može eliminirati te da je najbolje jednostavno ga propustiti kroz populaciju, uz posebnu skrb prema ugroženim skupinama, teško bolesnima i starijima.

Sljedeći graf s platz.se je broj preminulih s COVID-19 po starosnim skupinama:

Na grafu možemo vidjeti da je od 5.755 prijavljenih umrlih s bolesti COVID-19, 1.875 umrlih imalo manje od 80 godina.

Ako oduzmemo sve umrle starije od 70 godina, ukupni broj umrlih s bolesti COVID-19 je 640. Za usporedbu [1], 10-15% umrlih u Švedskoj 2019. godine, bilo je ispod 65 godina. To je postotak umrlih mlađih od 65 godina, koji se podudara s postotkom umrlih s bolesti COVID-19 tijekom pandemije u 2020. godini.

Broj umrlih u odnosu na prosjek

Bilo bi legitimno postaviti pitanje je li bilo za očekivati toliki broj umrlih i od obične prehlade, s obzirom na podatak o prosječnom mjesečnom broju preminulih iz prethodnih godina.

Na sljedećem grafu možemo vidjeti broj preminulih po tjednu u 2020. godini u odnosu na prosjek umrlih u periodu od 2015. do 2019. godine u Švedskoj [2]

Od 12. tjedna do 22. tjedna je 4.900 umrlih više nego prosjek umrlih u periodu od 2015. do 2019. godine. Međutim smrtnost je u Švedskoj početkom 2020. godine bila značajno niža od prosjeka. Primjerice u prvih pet mjeseci 2020. godine bilo je 2.600,00 umrlih odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Točnije, u prvih pet mjeseci 2018. godine bilo je 43.961 umrlih, a u 2020. godini je u istom razdoblju bilo evidentirano 41.327 umrlih.

Broj umrlih s COVID-19 u odnosu na ostale bolesti

Kako bismo kontekstualizirali visoke brojke preminulih, bitno je postaviti ih u opći okvir i određene odnose. U 2020. godini bilo je 5.739 umrlih s COVID-19, a primjerice u 2019. godini je u Švedskoj bilo 28.195,00 umrlih od srčanih oboljenja, 6.154 umrlih od respiratornih oboljenja, dok je 4.884 umrlih bilo od ozljeda i trovanja…

Ovdje možemo utvrditi da je COVID-19 stvarna bolest (premda je smrtnost od COVID-19 s obzirom na način utvrđivanja iste bez autopsije krajnje dikustabilna), ali isto tako da ne odstupa od uobičajenih bolesti te da u vrijeme njezinog pojavljivanja ukupna smrtnost u zemlji značajno ne odudara od prosjeka smtnosti, u odnosu na prethodne godine kada bolest COVID-19 nije bila registrirana.

Švedska u odnosu na Hrvatsku

Primjerice, Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović [3] izjavio je da je u siječnju 2017. godine u Republici Hrvatskoj umrlo oko 2 tisuće osoba više nego što je to prosjek za taj mjesec. Hrvatska ima 2,5 puta manje stanovnika od Švedske. Usporedimo li taj podatak sa Švedskom, dobiti ćemo 5 tisuća umrlih više u jednom mjesecu. U Švedskoj je tijekom cjelokupne pandemije umrlo upravo toliko ljudi s Covid-19.

Zaključak

Švedska nam je svojim primjerom ukazala na to da je bolest COVID-19 po svojoj opasnosti po društvo u rangu bolesti s kojima smo se redovito susretali u prošlosti. Smrtnost ne odstupa od smrtnosti od sezonskih bolesti poput gripe ili upale pluća. Samim time postavlja se pitanje utemeljenosti zatvaranja građana i samog postojanja Stožera te svih mjera koje je isti provodio. Mjere koje su rezultirale ili će rezultirati ozbiljnim poremećajima u pristupu zdravstvenoj skrbi, mentalnom zdravlju stanovništva, ugrozi osnovnih ljudskih prava, stabilnosti institucionalnog okvira, te ekonomskom krizom.

Jesu li mjere zapravo ubijanje krave, tj. društva kako bi se možda uzeo biftek, tj. usporilo, ne i generalno zaustavilo širenje bolesti i gdje bi nam bio kraj kada bi na isti način postupali sa svim novim i već postojećim bolestima. Preuzeto: Documentarac.com 

Izvor:

[1] https://www.scb.se/en/About-us/news-and-press-releases/statistics-sweden-to-publish-preliminary-statistics-on-deaths-in-sweden/

[2] https://www.statista.com/statistics/1115707/sweden-number-of-deaths-per-week/

https://www.statista.com/statistics/528942/sweden-number-of-deaths-by-cause-of-death/

[3] https://teleskop.hr/https-teleskop-hr-47485-2

Foto: La voce delle lotte

NAJČITANIJE