29.9 C
Poreč
Utorak, 11 kolovoza, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO Intervju SANJIN STANIĆ Most Nezavisnih lista

Intervju SANJIN STANIĆ Most Nezavisnih lista

Sanjin Stanić, informatičar i nezavisni vijećnik iz Žminja zauzima peto mjesto na listi MOST-a u VIII. izbornoj jedinici. Nakon završenog fakulteta zapošljava se u informatičkoj tvrtki u kojoj posljednjih godina radi kao poslovni analitičar i konzultant za poslovni softver. Aktivno se politikom bavi od 2017., kada na lokalnim izborima osvaja mandat u Vijeću Općine Žminj te postaje predsjednik vijeća. Kroz ovaj intervju doznat ćete zašto se je odlučio aktivno baviti politikom i zašto je na listi MOST-a.

Rođen u Puli, veći dio veći dio života živi u Žminju, koji napušta samo za vrijeme studija. Voli putovanja i planinarenje te je otac petogodišnje djevojčice. Upravo je činjenica da je postao roditelj utjecala na njegov politički angažman a »točka paljenja« je bila neuređena komunalna infrastruktura i dječje igralište u Žminju.

Po struci diplomirani ekonomist, radi u informatičkoj tvrtki kao poslovni analitičar i konzultant za poslovni softver za velike sisteme te su teme kojima se u Most-u bavi digitalizacija javnih servisa, uprave i poduzetništva.

Na predstojećim parlamentarnim izborima izlazite na platformi Mosta nezavisnih lista. Zašto?

Ljude iz Mosta upoznao sam nakon lokalnih izbora 2017. Mada ja nisam član Mosta, ostao sam sa njima u kontaktu i sa nekima razvio prijateljski odnos. Kao i u svakom poslu, a pogotovo u politici, važno je imati oko sebe ljude u koje imate povjerenje, makar se ne slagali oko svih tema. U Mostu sam prepoznao želju da stvarno žele mijenjati stvari, onaj iskreni žar i poštenje. To se vidi i u njihovom angažmanu u Saboru gdje su apsolutno najaktivniji klub i često iznose u javnost teme koje se »guraju pod tepih« ali i probleme koje muče običnog malog građanina. Kad sam upoznao i ostalu ekipu sa liste – dileme više nije bilo. Imao sam i ponuda drugih stranaka ali se ne volim baviti »žetoniranjem« niti biti klimoglavac – u Most-u barem mogu izraziti svoj stav i biti ravnopravan sugovornik sa drugima.

Može li stranka desnog centra ostvariti dobar rezultat u Istri?

Može! Most jest stranka desnog centra ali se često percipira desnije, što, naravno, nije točno. MOST je narodnjačka stranka čije se domoljublje manifestira u borbi za nacionalne interese, borbi za dostojanstvo ljudi a ne u držanju ruke na srcu za vrijeme sviranja himne. Strankama na vlasti u Istri i Hrvatskoj već su 30 godina usta puna promjena i reformi ali se u stvarnosti  malo ili ništa ne čini po tom pitanju. Mnoge Mostove politike, pogotovo u vezi ekologije ili zaštita položaja radnika su socijalno osjetljivije i bolje definirane i  od stranaka koje, samo deklarativno, pripadaju ljevici. Mostu je bitan čovjek i njegov boljitak, bez nametanja važnih ali ipak u opsegu marginalnih tema i beskorisnog ideologiziranja. Lijepo je to sumirao Marin Miletić u intervju na Novoj TV – Most-u se spočitava ovjera kod javnog bilježnika a drugima prolaze korupcija, klijentilizam pa i pljačka – da budem sasvim otvoren.

Pored zazivanja reforme javne uprave, u objavama često spominjete digitalizaciju?

Da, jer to mi je i struka. Jedno i drugo je povezano jer ne možete napraviti nikakvu reformu bez napredne digitalizacije procesa u javnoj upravi. Da bi se to sprovelo potrebno je prije svega revidirati i racionalizirati raznorazne zakone, odluke, pravilnike i naputke na kojima je javna uprava ustrojena. Nije digitalizacija to da po papir više ne morate u ured državne uprave nego ga možete isprintati od doma, potpisati ga, skenirati i poslati e-mailom nazad. I dalje vam treba papir! Posljednjih par godina se vide pomaci ali je to i dalje slabo te je Hrvatska među zadnjim u EU po stupnju digitalizacije javne uprave i javnih servisa. Ako nekoga želite uloviti trebate makar malo brže trčati nego on a Hrvatska je i dalje u slow-motionu. Zato treba promišljeno reducirati i pojednostaviti procedure, razviti povezani sustav koji će biti lak za upotrebu i težiti konceptu »bez papira«. Tu bih se dotakao i transparentnosti trošenja proračunskih sredstava u lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji mora biti javno dostupan, objedinjen, pretraživ i koji ima mogućnost usporedbe sa drugim općinama i gradovima tako da građani mogu vidjeti kako se njihov novac troši u njihovoj lokalnoj upravi a kako u drugima te iz toga izvlačiti zaključke.

Imali ste prilike vidjeti i rad javne uprave »iznutra«?

Da, ono malo što sam vidio kako vijećnik i predsjednik općinskog vijeća. Kao što su građani frustrirani javnom upravom tako su ponekad i sami službenici koji u toj upravi rade. Imao sam priliku razgovarati sa puno njih, iz različitih općina, gradova i ureda državne uprave. Pretjerana birokratiziranost i normiranost određenih postupaka je zastrašujuća. Često mi ljudi znaju reći »pa oni nič ne delaju« ali to nije baš tako. Tu frustraciju dijele i sami službenici koji ponekad sljedeći neoptimalne propise se često više bave formom nego sadržajem. Na primjer, na vijeću smo imali odluku vrijednosti 15 kuna a kada smo procjenjivali koliko je vremena kumulativno utrošeno do njenog donošenja zaključili smo da je sigurno više od tri dana. Tri dana rada za 15 kuna efekta!

Zagovornik ste reindustrijalizacije. Što to znači?

To znači da je neodrživo da nam jedina propulzivna grana bude turizam i da u ovakvom postotku učestvuje u BDP-u. Samo siromašne zemlje imaju tako visoki udio turističke djelatnosti u BDP-u, koji u Hrvatskoj iznosi oko 25%, ako gledamo sam turistički promet i investicije na tom području. To, naravno, ne znači da treba destimulirati turističku djelatnost i ulaganja već poticati ono što u razvijenim državama čini okosnicu ekonomije  a to je proizvodnja. Turizam kao grana je izložen teško predvidljivim trendovima i rizičnim situacijama, pa nije mudro staviti sva jaja u istu košaru. U vrijeme COVID-19 pandemije vidimo koliko neizvjesnosti donosi činjenica da će nas ove godine posjetiti oko 30% gostiju u odnosu na prošlu godinu. Zabrinjavajuća je i  pojava, prema istraživanju Instituta za turizam, da u sredinama koje doživljavaju naglu ekspanziju turizma dolazi do pada broja studenata koji upisuju fakultete što znači da osim što ništa ne proizvodimo nećemo ni znati ništa proizvoditi. Da bi potakla reindustrijalizaciju, država mora stimulirati upis tehničkih zanimanja i studija, poticati inovatore, opremiti industrijske i poslovne zone, reducirati birokraciju te iskorijeniti korupciju. Imamo primjera gdje domaći ili strani investitori godinama čekaju potrebne dozvole. Takvih pojava ne bi smjelo biti već država i lokalna uprava moraju biti partneri poduzetnicima.

Za kraj, koja je vaša poruka biračima?

Pozivam birače, pogotovo one mlađe jer će možda stariji zbog straha ostati u svojim kućama,  da 5.7. izađu na izbore i preuzmu stvar u svoje ruke te zaokruže listu broj 2. Most nezavisnih lista ili preferencijalno mene pod brojem 5 na listi Mosta ili nekog od kolega. Vrijeme je damo šansu mlađim ljudima a ne onima koji stalno pričaju o promjenama a 30 godina, koliko su već neki od njih u Saboru, nisu realizirali niti jednu ozbiljniju reformu, zaključuje Stanić.

 

NAJČITANIJE