13.9 C
Poreč
Subota, 30 svibnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO Je li hrvatska zemlja za ispitivanje sigurnosti 5g mreže?

Je li hrvatska zemlja za ispitivanje sigurnosti 5g mreže?

»Epidemiološke studije koje su provedene u prošlim desetljećima na velikoj populaciji utvrdile su učestalost pojavnosti raka ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od baznih stanica. Međutim, kada je profit jedini cilj, ljudsko je zdravlje i posljedice za okoliš smetnja koju treba gurnuti pod tepih i ušutkati one koji to propituju.«

Dok je neke ljubitelje tehnologije najava uvođenja 5G mreže u mobilnu telefoniju razveselila, s druge strane to izaziva prijepore kod onih koji su zabrinuti za posljedice koje ono može ostaviti na ljudsko zdravlje. O tome ima li konkretnih saznanja je li mobilni internet štetan za zdravlje, kako bez 5G mreže osigurati tehnološki napredak, kakva je regulacija postavljanja i štiti li Hrvatska svoje stanovništvo od elektromagnetskoga zračenja razgovarali smo s pravnikom Zdravkom Anđelom, predsjednikom Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskoga zračenja, koja je prošlih mjeseci više puta reagirala i tražila odgodu uvođenja 5G mreže, često i u suradnji s Hrvatskim katoličkim društvom prosvjetnih djelatnika, donosi Glas Koncila.

Nova generacija mreža
Što je ključni problem na koji upozoravate kod uvođenja 5G mreže? Ima li jasnih pokazatelja da je 5G mreža opasna za zdravlje ljudi? Iz tehnoloških tvrtki govore da je to prirodni slijed razvoja mobilnoga interneta koji se događa svakih desetak godina…

ANĐEL: Mi se zauzimamo za obustavljanje uvođenja 5G mreža prije nego što se utvrdi postoje li, i ako postoje, kakvi su negativni efekti na ljudsko zdravlje i okoliš od te tehnologije. Brojni znanstveni radovi svjetski priznatih znanstvenika i institucija već su utvrdili povezanost postojećih generacija mobilnih mreža s negativnim zdravstvenim posljedicama. Grupa znanstvenika upozorila je da bi nova generacija mreža, 5G, mogla imati znatno pogubniji utjecaj na ljudsko zdravlje od postojećih. Mislimo da građani moraju biti upoznati s posljedicama, ako ih ima, prije nego što se ta tehnologija široko primijeni. Nakon toga bi trebalo provesti informiranu javnu raspravu o tome žele li građani takvu tehnologiju ili ne. U medijima uglavnom prevladavaju informacije koje plasiraju teleoperateri ili interesno povezane institucije.

Izvori zračenja sve bliži i gušći
Možete li pojasniti što uopće podrazumijeva pojam 5G mreže? Treba li za taj tehnološki iskorak uvoditi novu infrastrukturu, bazne stanice?

ANĐEL: Ukratko, 5G je nova, peta generacija mobilnih mreža koja u sebi sjedinjuje dosad prisutne generacije mobilnih mreža i proširuje ih i integrira s novom višom frekvencijom od 3,5 Gh. To je bliska budućnost. Nešto kasnije vjerojatno će biti u primjeni frekvencije do 26 Gh. Za taj prvi korak – 3,5 Gh infrastruktura je uglavnom postavljena po cijeloj Hrvatskoj, naravno u područjima koja su komercijalno interesantna teleoperaterima, a to su uglavnom gusto naseljena urbana područja. S vremenom će mreža antena, tj. baznih stanica postajati sve gušća, dakle bit će ih oko nas mnogo više nego što ih ima sada jer s rastom frekvencije smanjuje se duljina elektromagnetskih valova i njihov domet. Možemo očekivati da ćemo imati antene na rasvjetnim stupovima, fasadama zgrada, pa vjerojatno i na vrlo neobičnim mjestima. Izvori zračenja bit će nam sve bliže i bit će sve gušće raspoređeni. Teoretski, zbog gustoće antena snaga zračenja trebala bi biti manja, međutim u praksi izgleda da je ipak drugačije. Naime, uvođenje 5G primjerice u Italiji gotovo je nemoguće jer su kod njih razine zračenja postavljene znatno niže nego u Hrvatskoj i to je smetnja teleoperaterima. Zbog toga se lobira na razini Europske unije da se članicama nametnu više granice nego što su sada. Tako dolazimo do paradoksa: zaštitne se granice promatraju kao nešto što je poželjno, a ne ono unutar čega bi se smjeli kretati.

Povećana učestalost dviju vrsta tumora
Vidljivo je da se »ratuje« istraživanjima koja potkrjepljuju, odnosno opovrgavaju štetnost mobilnih mreža i 5G-a. Koje argumente Vi uzimate kao ključne u svojoj borbi?

ANĐEL: Krenimo od nespornih činjenica. Agencija za tumore Svjetske zdravstvene organizacije svrstala je elektromagnetsko neionizirajuće zračenje mobilne telefonije u skupinu potencijalnih kancerogena, B2. Odmah da kažem, predstavnici telekomunikacijske industrije pokušavaju relativizirati tu činjenicu pa često govore da su u istoj skupini kancerogena kiseli krastavci, što je notorna laž, u koju se može svatko uvjeriti.

Međutim isto tako može se provjeriti da je u toj skupini brojna paleta sojeva humanoga papiloma-virusa, protiv kojega se i naš i brojni zdravstveni sustavi u svijetu bore preporučujući preko plaćenih i neplaćenih kampanja cijepljenja, prije svega djevojčica, protiv toga virusa. Ne treba ni spomenuti da je cjepivo besplatno i široko dostupno. U istoj su skupini i ispušni plinovi zbog kojih se cijela jedna industrija – automobilska počinje orijentirati prema elektroautomobilima i posljedično nestaju brojna radna mjesta. Epidemiološke studije koje su provedene u prošlim desetljećima na velikoj populaciji utvrdile su učestalost pojavnosti raka ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od baznih stanica. To je istraživanje provedeno u vrijeme kada je gustoća antena bila mnogo manja nego što je to danas pa je bilo moguće razlučiti mjesta boravka ljudi u odnosu na pojedinu antenu. Danas, a pogotovo u budućnosti, to više nije moguće jer su antene svuda oko nas i nalazimo se najčešće u dosegu ne jedne, nego nekoliko antena. Početkom prošle godine objavljeni su rezultati dviju velikih studija provedenih u laboratorijskim uvjetima na pokusnim životinjama. Jednu je proveo Zavod za toksikologiju Ministarstva zdravstva SAD-a, a drugu institut »Ramazzini« iz Italije. U njima se došlo do vrlo sličnih rezultata iako su rađene potpuno neovisno, a to je da je elektromagnetsko zračenje kojega su izvor mobiteli dovelo do povećanja učestalosti dviju vrsta tumora. Jasno je da nije moguće izravno primijeniti rezultate dobivene na životinjama na ljude, ali jaka indicija postoji. Isto tako, već je ranije dokazano da elektromagnetska zračenja frekvencija na kojima rade mobilne mreže djeluje kao kokancerogen, što znači da pospješuje nastanak karcinoma, odnosno otežava obrambenim sustavima organizma da se bore protiv njega. A kada govorimo o različitim rezultatima studija, rekao bih sljedeće: nedavno je objavljena studija koja je statistički obradila znanstvene radove o biološkim efektima elektromagnetskoga zračenja ovisno o tome tko ju je financirao. Rezultat je: 75 posto istraživanja koja su financirana ili neovisno ili od vladinih organizacija utvrdilo je povezanost elektromagnetskoga zračenja s negativnim biološkim efektima. S druge strane, istraživanja koja je financirala industrija nisu ni u jednom radu utvrdila tu vezu. Ako želite dokazati da ne postoje polarni medvjedi, otići ćete na južni pol i lako dokazati da oni ne postoje jer oni žive samo na sjevernoj polutci.

Prešućen slovenski moratorij
Spomenuli ste da se zauzimate za trenutačno obustavljanje uvođenja 5G mreža. No što je konačni cilj? Je li realno da se Hrvatska »othrva« utjecaju izvana u tom pogledu?

ANĐEL: U prvom koraku želimo odgodu široke primjene nove generacije mreža. Postoje brojni primjeri, kako u EU-u tako i u svijetu, da su gradovi ili regije zaustavile primjenu nove mreže s istom argumentacijom koju i mi navodimo. Ministrica okoliša regije Brusseles rekla je da građani Bruxellesa nisu pokusni zamorci na kojima će se ispitivati sigurnost 5G-a. U našim medijima prešućeno je da je Slovenija također stavila moratorij na 5G. Upravo je objavljeno da je i Švicarska, koja je otišla najdalje od svih europskih zemalja u pripremama za 5G mrežu, zaustavila njezino daljnje uvođenje. Otpor građana i lokalnih jedinica samouprave jača u cijelom svijetu, i to upravo u tehnološki najrazvijenijim državama. S obzirom na niske demokratske standarde, velik utjecaj teleoperatera na nositelje vlasti te visoku toleranciju na korupciju u Hrvatskoj nije realno očekivati da se bez poticaja izvana nešto pozitivno dogodi na tom planu.

Mobilne mreže ranjivije za upade
Ako se ne usvoji 5G mreža, dovodi li se time u pitanje daljnji tehnološki razvoj? Jer se spominje da ona omogućava operacije, upravljanje farmama, reguliranje cestovnoga prometa na daljinu. Kako onda dosegnuti taj standard bez 5G mreže?

ANĐEL: Zagovornici 5G-a obećavaju sve i svašta. Slična smo obećanja slušali i kod uvođenja 4G-a. Postojeća fiksna tehnologija, dakle optički kabeli, mogu postići sve ono za što nas se uvjerava da je potrebna 5G mreža. Ali razvoj te tehnologije, pogotovo u Hrvatskoj, nije komercijalno zanimljiv teleoperaterima, iako prijeti opasnost da Hrvatska izgubi 205 milijuna eura iz fondova EU-a namijenjenih za razvoj širokopojasne fiksne mreže. Treba znati da u Sjedinjenim Američkim Državama 85 posto podatkovnoga prometa ide preko fiksnih, optičkih mreža, a manje od 15 posto preko mobilnih. Kada govorimo npr. o automatizaciji i primjeni robotike u proizvodnji, postoje brojni primjeri tvrtki koje su već daleko odmakle na tom području i koje svoj daljnji razvoj ne temelje na 5G-u, nego na lokalnom bežičnom povezivanju unutar proizvodnih pogona, a vanjska komunikacija ide preko optike. To je logično jer su mobilne mreže mnogo ranjivije za upade i nije realno da bi se netko izložio takvu operativnu riziku. Glavno tržište na koje ciljaju teleoperateri brojni su potrošači njihovih usluga – opća populacija. Princip je poznat: razviti potrebu ili, još bolje, ovisnost u ljudi za nečim što im zapravo i nije nužno i onda im tu potrebu ili ovisnost zadovoljiti svojim proizvodom. Jedino je sigurno da će profiti teleoperatera napredovati: veća brzina znači više prenesenih podataka, više prodanih gigabita znači veći prihod i na kraju veći profit. To je jedini i glavni motiv. A kada je profit jedini cilj, ljudsko je zdravlje i posljedice za okoliš smetnja koju treba gurnuti pod tepih i ušutkati one koji to propituju.

Osijek ne »mora« dobiti 5G
Europska unija ima akcijski plan za uvođenje 5G mreže do 2025. godine. Koliku autonomiju imaju nacionalni i lokalni predstavnici da prihvate ili odbace taj prijedlog? Mogu li odgoditi primjenu te nove tehnologije?

ANĐEL: Akcijski plan nije nikakav obvezujući dokument. U EU-u su obvezujuće direktive, a ovaj je akcijski plan dogovor ministara koji se dogodio na rubu jednoga sastanka. On nije prošao nikakvu prethodnu proceduru, čak ni minimalnu, i donesen je, uvjeren sam, pod utjecajem vrlo jakoga teleoperaterskoga lobija. Članice EU-a s višim demokratskim standardima prihvaćaju stajalište lokalne zajednice i kada neka regija ili grad odbiju uvođenje 5G-a. Imamo već danas brojne primjere toga. A pogotovo je legitimno kada cijela država zaustavi daljnju proceduru, kao što je to učinila Slovenija, a uvjeren sam da će se to dogoditi i drugim državama. Nije istina da Osijek »mora« dobit 5G. Tu je obvezu preuzeo naš resorni ministar, a ne Republika Hrvatska, ali našoj je javnosti priopćeno drugačije: da Hrvatska »mora«. Zloporabljena je loša gospodarska i demografska slika Slavonije i Osijeka da bi im se 5G prikazao kao spas iz te situacije, a lokalna je vlast donijela odluku vjerojatno bez osnovnih informacija što time dobivaju i kakvim rizicima izvrgavaju svoje građane takvim potezom.

Granice 900 puta niže nego u Hrvatskoj
Spominju se gradovi, poput Rima i Bruxellesa, u kojima nema signala za mobilne telefone u svim dijelovima. Znači li to da je tamo »pokrivenost« mreže manja, vrijede li tamo stroža pravila nego u ostatku Europe i svijeta?

ANĐEL: Iz osobnoga iskustva znam da u Bruxellesu i Rimu nema problema s dostupnošću mobilne mreže. Ta dva grada imaju znatno niže granice elektromagnetskoga zračenja nego što su one koje su dopuštene u Hrvatskoj. Unatoč tomu što u Bruxellesu tijekom dana enormno oscilira broj korisnika mobilnih mreža, nisam ni jednom doživio da mreža nije dostupna. Još niže granice imaju Beč i Pariz. Tamo su granice 900 puta niže nego u Hrvatskoj i nema problema sa signalom. To su primjeri četiriju europskih metropola čiji su stanovnici nerazmjerno manje izloženi elektromagnetskom zračenju u odnosu na građane Hrvatske.

Elektromagnetski smog
Odakle u Vašoj udruzi upravo u ovom trenutku toliki interes za tu tematiku? Što vas je potaknulo da sada snažnije govorite o mogućoj štetnosti mobilnih mreža?

ANĐEL: Mi se tom temom bavimo već više od šest godina. U našoj udruzi djeluju stručnjaci s različitih područja: elektrotehničkih, medicinskih, pravnih, informatičkih, pedagoških, građevinskih. Posebno dobru suradnju imamo s Hrvatskim katoličkim društvom prosvjetnih djelatnika. U zadnje smo vrijeme više eksponirani u medijima zbog interesa javnosti za 5G, ali naša je aktivnost stalna. Protest protiv 5G-a dobio je globalne razmjere. Nastojimo u najširoj javnosti otvoriti raspravu o utjecaju na zdravlje stalno rastućega elektromagnetskoga smoga i upozoriti na rizike koje ono nosi sa sobom. Tu prije svega mislim na biološke rizike koji se zanemaruju. Danas možete meritorno razgovarati, čak i u Hrvatskoj, sa znanstvenicima koji dosta znaju o fizikalnim, termičkim efektima elektromagnetskoga zračenja. Međutim, o utjecajima elektromagnetskoga zračenja na genetska oštećenja, smanjenje reproduktivnih sposobnosti, razvoj raka, kokancerogenost i brojnim drugim zdravstvenim efektima nitko ne želi ili ne zna govoriti.

Dotaknimo se još malo i postavljanja baznih stanica. Poštuju li se u tom pogledu mjere opreza za zaštitu stanovništva od elektromagnetskoga zračenja u Hrvatskoj?

ANĐEL: Hrvatska je nažalost jedina država u Europi u kojoj za postavljanje baznih stanica nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Zatim mi imamo u primjeni vrlo visoko propisane granice jakosti elektromagnetskih polja i tumačenja propisa koji ne dopuštaju, kako je to čest slučaj u drugim državama, da lokalna zajednica definira uvjete za postavljanja baznih stanica i razine dopuštenoga zračenja niže od općega propisa. Ne razumijem zašto ne bi jedna četvrt i općina ili ulica u bilo kojem gradu mogla odlučiti da ne želi antene u svojoj blizini. To ne utječe na pravo druge četvrti ili ulice ili grada da postavi antene prema svom nahođenju i ima dostupnu uslugu kakvu želi.

Interesi teleoperatera
Jedan od povučenih amandmana u zagrebačkoj gradskoj skupštini, a vezan uz GUP, htio je dodatno deregulirati postavljanje baznih stanica, tj. antena u Zagrebu. Ta tema kao da je prošla ispod radara…

ANĐEL: Činjenica je da se spomenuta odredba GUP-a nije ni do sada poštovala. Građevinska inspekcija odnosno Državni inspektorat uzeo si je pravo ne postupati u slučajevima kršenja GUP-a kada su teleoperateri u pitanju, pravdajući to jednom presudom prvostupanjskoga Upravnoga suda u Rijeci. Inspekcija je dužna postupati temeljem zakona i podzakonskih akata, a u njih spada i GUP. Prvostupanjske presude ni u jednom pravnom sustavu nisu izvor prava, presuda je pojedinačni akt koji se odnosi samo na konkretnu situaciju između dviju stranaka. Takav pristup niti je zakonit niti je logičan i možemo nagađati što iza toga stoji. Ta je odredba unesena u GUP Zagreba temeljem primjedaba više od 3500 građana Zagreba podnesenih u propisanoj proceduri tijekom javne rasprave. Nikada ni jedna tema nije izazvala sudjelovanje tolikoga broja građana u donošenju GUP-a. Sada je netko odlučio da se volja tolikoga broja Zagrepčana može pregaziti potezom pera.

Više ste puta spomenuli interese teleoperatera. No komu je još u interesu i zašto u Hrvatskoj nema jasnih propisa i uvjeta za postavljanje baznih stanica?

ANĐEL: Interes operatera je jasan. A jasan je i njihov utjecaj na nositelje vlasti, kako izvršne tako i zakonodavne. Danas u Hrvatskoj teleoperater može postaviti antenu na pola metra od djetetove sobe i roditelj tu ne može ništa legalno poduzeti niti na to utjecati, pa čak i kada ima iza sebe vijeće gradske četvrti, gradsku upravu ili bio koji organ mjesne samouprave.

Razine zračenja opadaju s kvadratom udaljenosti
Kako se adekvatno zaštititi od zračenja uređaja i mobilnih mreža? Je li istinita česta tvrdnja da je zračenje telefona mnogo veće kada se telefonira?
ANĐEL: To je točno. Dok je aktivan, dakle, kada razgovaramo, mobitel zrači puno više nego u stanju mirovanja, iako i u tom stanju zračenje oscilira. Mobitel držimo prislonjen na uho ili vrlo blizu uha, pa time i mozga i drugih organa koji se nalaze u glavi. Ministarstvo zdravstva na poticaj EU-a izdalo je edukativnu brošuru i snimilo film o tome kako umanjiti štetno elektromagnetsko zračenje mobitela. Trebalo je provesti u javnosti edukativnu kampanju tim sredstvima, međutim to nije učinjeno. To što je učinjeno učinjeno je da bi se ispunili formalni uvjeti za pristup fondovima EU-a. Ti materijali i danas postoje na internetskoj stranici Ministarstva, ali teško ih je pronaći, kao da je nekomu u interesu da on ne bude dostupan javnosti. Kao udruga ponudili smo se da temeljem tih materijala provedemo kampanju po školama i vrtićima, međutim, jasno, nismo naišli ni na kakvu reakciju.
Mnogi spavaju s telefonom uz glavu te po noći ne gasi wi-fi signal. Možete li dati neke preporuke za odgovornu uporabu mobitela?
ANĐEL: Po noći bi mobitel trebalo postaviti u zrakoplovni mod. Wi-fi prije svega treba namjestiti na najnižu potrebnu razinu jer u praksi se najčešće postavi na najvišu, što je uglavnom nepotrebno. I svakako, treba ugasiti ruter. Kada komuniciramo preko mobitela, to trebamo činiti preko zvučnika ili uz pomoć žičanih slušalica. Isto tako, u postavkama uređaja treba isključiti wi-fi i bluetooth kada se njima ne koristimo. U svakom slučaju mobitel treba držati što je moguće dalje od tijela, bez obzira na to je li u funkciji ili ne. Već nekoliko centimetara udaljenosti čini razliku s obzirom na to da razine zračenja opadaju s kvadratom udaljenosti.

NAJČITANIJE