13.5 C
Poreč
Subota, 8 svibnja, 2021
iVijesti banner
NaslovnicaAKTUALNOJerko Sladoljev: Jadranski otoci - novi brend i turistički mamac u doba...

Jerko Sladoljev: Jadranski otoci – novi brend i turistički mamac u doba Covida! Jesmo li zakasnili?

Piše Jerko Sladoljev

Plan za atrakciju turista na glavnim tržištima u Italiji i Grčkoj ima kodno ime OTOK s glavnim ciljem spašavanja turizma ljeti. Po uzoru na ono što se događa u Grčkoj, gdje je vlada već odavno pokrenula strategiju dolaska u lipnju, sa svim cijepljenim stanovnicima manjih otoka.

Tako Italija kopira Grčku, a ideja je već objavljena prije nekoliko dana. Poanta je u stvaranju mehanizama po kojem je jednostavno moguće kružiti s otoka na otok gdje je Covid manje prisutan ili tzv ”free” zona. Talijanski Messaggero tvrdi da su plan započeli: gradonačelnici otočnih gradova posljednjih su dana dobili poruku zajedničkog obrambenog operativnog centra Covid kako bi se pokrenulo “relativno planiranje organizacijskih priprema za provođenje kampanje cijepljenja u korist stanovništva na manjim otocima.

Problem je što se ovaj cilj mora uskladiti s direktivom koju je na konferenciji za novinare dao premijer Draghi: prioritet je snažan pritisak na cijepljenje starijih od 75 godina.

Plan Ministarstva turizma Italije za manje otoke, koji će se provoditi od kraja travnja, trebao bi obuhvaćati otoke koji imaju odgovarajuću medicinsku ustanovu i intenzivnu njegu, kojoj bi trebalo biti namijenjeno cjepivo za jednu dozu Johnson & Johnson kako bi se osiguralo i omogućiti smještajnim objektima planiranje sezone i ponovno otvaranje što je prije moguće.

Stoga nisu uključeni samo otoci Campanie, kao što su Capri, Ischia i Procida, stavljeni na povlašteni trak na inicijativu regije Campania, već i, između ostalih, Ponza, Lipari, Pantelleria, Tremiti i Elba. Ova inicijativa u Italiji digla je na noge udrugu hotelijera Fedrealberghi koja je dala snažan otpor inicijativi jer je ”diskriminirajuća prema turističkim zonama uz obalu i unutrašnjosti Italije’‘.

A kako je to kod nas? 

Otoci, koji su najevidentnija komparativna prednost turističke Hrvatske (1 244 otoka, otočića i hridi), nažalost se još nikada nisu vidjeli kao poseban Klaster  s inovativnim programima u operativnim planovima turističkih stratega Hrvatske. Sada, u doba Covida, takva strategija, da smo je  pravovremeno imali vrijedila bi zlata. Ali još nije kasno! Otoci bi mogli biti odgovor na ključno pitanja atrakcije europskih turista, poput koncepta kojeg sada lansiraju Italija i Grčka. Novi brend i mamac u doba Covida.

Godine 2015., dakle prije šest godina, objavio sam knjigu ”U potrazi za izgubljenim Klasterom – Jadranski otoci”  u kojoj sam elaborirao ovu hipotezu. Naravno da u to vrijeme nisam ni izdaleka mogao previdjeti ovakav scenarij pandemije, ali sam vidio otoke kao najzeleniju i ekološki najsačuvaniju hrvatsku destinaciju i ogroman turistički potencijal.

Na osnovu ovakvih premisa mogla se je osmisliti vizija, misija, portfelj i strategija pozicioniranja rasta otočnog turizma koju danas nemamo, a koja bi nam sada itekako dobro došla. A vrijeme je da hrvatski turistički stratezi umjesto da se bave s hotelima sa 8 zvjezdica osmisle zdraviju i ekološki razumniju viziju razvoja ovog segmenta koji će pro futuro biti puno zanimljiviji.

A da smo bili u tom smislu u pravu potvrđuju danas marketinški projekti Ministarstva turizma Grčke I Italije.

Foto: Solo Croazia

NAJČITANIJE