4.7 C
Poreč
Petak, 4 prosinca, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO Koliko dugo mogu još mikropoduzetnici podnjeti ovu korona krizu?

Koliko dugo mogu još mikropoduzetnici podnjeti ovu korona krizu?

Od travnja do danas odjavljena su 3763 obrta, Mikropoduzeća. Udruga Glas poduzetnika procjenjuje da će tijekom zime i proljeća doći do vala zatvaranja tvrtki.

Korona-kriza koja se pojavila krajem ožujka i nakon toga lockdown mnoge poduzetnike doveli su u bezizlaznu situaciju i zaustavili proizvodnju, trgovinu i normalan život. Budući da su mnogi poduzetnici u Hrvatskoj mikropoduzetnici, odnosno oni koji imaju od jednog do devet zaposlenih, Nacional je istražio jesu li Vladine mjere i u kojoj mjeri uspjele očuvati njihova poduzeća i što su njihovi najveći izazovi koji će do izražaja još više doći nakon krize. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja navode kako je od travnja do danas odjavljeno 3763 obrta, a Udruga Glas poduzetnika procjenjuje da će tijekom zime i proljeća doći do vala zatvaranja tvrtki.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da u Hrvatskoj posluje 112.862 mikropoduzeća i da ona čine oko 90 posto svih gospodarskih subjekata. Mikropoduzeća zapošljavaju više od 296.000 radnika, što je 39,5 posto svih zaposlenih u malim i srednjim poduzećima. Mikrosubjekti malog gospodarstva definiraju se kao fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od deset radnika te prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do dva milijuna eura ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do dva milijuna eura. Poduzetnici koji zapošljavaju samo jednog radnika čine jednu trećinu mikropoduzeća.

Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, kaže da je u toj udruzi 8668 članova koji imaju do deset zaposlenika. U sektoru turizma je 35%, u ostalim uslužnim djelatnostima 16%, u transportu 14%, u trgovini 12%, u ugostiteljstvu 9%, u uslugama i u proizvodnji 5%, u zdravstvenom i IT sektoru 3% poduzetnika, u event industriji 2%, u marketingu i odnosima s javnošću, ribarstvu, prijevozu putnika i veleprodaji 2% članova.

Oreščanin je naveo i glavne probleme s kojima se susreću: “Najveći problemi za mikropoduzetnike su svakako likvidnost, problem otpuštanja radnika i velika nesigurnost poslovanja. Trenutačno je najveći problem taj što ne mogu doći do kredita za likvidnost, a neki i za daljnje investicije koji im je prijeko potreban da prežive ovu krizu. Smatramo da Vlada premalo novca alocira na investicije u gospodarstvu, odnosno za projekte koji bi pokrenuli gospodarstvo. Poduzetnici ne žele ‘besplatan’ novac, žele pristup kreditnim linijama koje će im spasiti poslovanje, sačuvati radna mjesta te im omogućiti da prežive i ovu krizu. Što se tiče pitanja likvidnosti, odnedavno poduzetnici imaju novo opterećenje. Radi se o razlici doprinosa za direktore d.o.o.-a i j.d.o.o.-a. Umjesto da se tijekom pandemije rasterećuju mikropoduzetnici i da se provedu potrebne reforme, mnogim direktorima šalju se rješenja o ovrsi kao fizičkim osobama. Mikropoduzetnici će na ovaj način biti uništeni, što ima dalekosežne posljedice.”

Tekst u cijelosti pročitajte na Nacionalu.hr 

Foto: Ilustracija

NAJČITANIJE