3 C
Poreč
Petak, 3 travnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica nekategorizirano Koronavirus i sunce: lekcija Španjolske gripe iz 1918.

Koronavirus i sunce: lekcija Španjolske gripe iz 1918.

Čini se da su svježi zrak, sunčeva svjetlost i improvizirane maske za lice djelovale prije sto godina, pa će možda i danas pomoći. Zdravstveni djelatnici su koristili taj pristup kada se Španjolska gripa širila svijetom. Rezultati su bili različiti, ali zapisi iz razdoblja pandemije iz 1918 – 1920. godine sugeriraju da je jedna tehnika borbe sa gripom, danas malo poznata, bila efikasna. Usvojeno iskustvo iz jedne od najvećih pandemija u povijesti čovječanstva moglo bi nam biti korisno u narednim tjednima, možda i mjesecima.

Jednostavno rečeno, liječnici su zapazili da bolesni od gripe koji se njeguju na otvorenom prostoru bolje oporavljaju od onih liječenih u zatvorenom. Čini se da je kombinacija svježeg zraka i sunčeve svjetlosti spriječila smrt mnogih pacijenata kao i pojavu infekcije među medicinskim osobljem. Za to postoji znanstvena potkrepa. Istraživanja pokazuju da je zrak na otvorenom prirodno sredstvo za dezinfekciju. Friški zrak može ubiti virus gripa i druge štetne mikrobe. Jednako tako sunčeva svjetlost je germicidna i postoje dokazi da može ubiti viruse.

„OTVORENI“ tretman  iz 1918. g.

Tijekom velike pandemije Španjolske gripe dva najgora mjesta za boravak bile su vojne kasarne i šatori. Prepunjenost i loša ventilacija stavljala bi vojnike na visoki stupanj rizik od gripe i drugih infekcija koje su često pratile Španjolsku gripu. Kao i kod trenutne epidemije Covid-19, većina žrtava tzv. Španjolske gripa nije umrla od zaraze: umrli su od upale pluća i drugih komplikacija. Kada je 1918. pandemija stigla na istočnu obalu Sjedinjenih Država, grad Boston je bio posebno teško pogođen. Terapija na otvorenom se široko koristila za žrtve sa zapadnog fronta i postao je tretman za drugu smrtonosnu respiratornu infekciju vremena – tuberkulozu. Pacijente su stavljali van u krevetima da dišu svježi zrak ili su bili njegovani u odjeljenjima sa ventilacijom i otvorenim prozorima danju i noću. Režim na otvorenom je ostao popularan sve dok ga antibiotici nisu zamijenili 1950-ih. Liječnici, koji su imali iskustva sa terapijom na otvorenom u bolnici u Bostonu, bili su uvjereni da je režim efikasan. Smanjio je smrtnost pacijenata u bolnici sa 40 na oko 13 posto. Kirurg Državne garde Massachusetts je tada izjavio: ”Učinkovitost liječenja na otvorenom je apsolutno dokazana, a čovjek mora samo otkriti njegovu vrijednost.”

Svježi zrak kao dezinfekcijsko sredstvo

Pacijenti koji su liječeni na otvorenom imali su manju vjerojatnost da budu izloženi zaraznim klicama koje su često prisutne u konvencionalnim bolničkim odjeljenjima. Disali su čist zrak u okruženju koje je moralo biti uglavnom sterilno. Šezdesetih su znanstvenici Ministarstva obrane dokazali da je svježi zrak prirodno dezinfekcijsko sredstvo. Nešto u zraku, (faktor otvorenog zraka), daleko je štetnije za bakterije i za viruse od zraka u zatvorenim prostorima. Nisu mogli točno da utvrde zašto je to tako, ali su zapazili da je jednako efikasno noću i danju. Njihova su istraživanja također otkrila da se dezinfekcijske moći na otvorenom mogu primijeniti i u prostorijama ako se iste ventiliraju. Značajno je da su bolnička odjeljenja sa visokim plafonom i velikim prozorima upravo zato i projektirana.

Ali dok su znanstvenici sve to otkrili, terapija antibioticima zamijenila je liječenje na otvorenom. Od tada germicidni efekti svježeg zraka nisu više korišteni u kontroli infekcije ili u bolničkim uvjetima. Ipak, štetne bakterije postaju sve otpornije na antibiotike.

Sunčeva svijetlost i gripa

Izlaganje zaraženih pacijenata suncu može pomoći jer inaktivira virus gripe. Također ubija bakterije koje inficiraju pluća i druge infekcije. Tokom Prvog svjetskog rata, vojni kirurzi su rutinski koristili sunčevu svjetlost za zarastanje zaraženih rana. Znali su da je to sredstvo za dezinfekciju. Ono što još nisu znali je da je jedna od prednosti smještaja pacijenata na otvorenom, na suncu, ako je sunčeva svijetlost dovoljno jaka, mogućnost stvaranje vitamina D u organizmu. Ta je spoznaja  otkriveno tek 1920-ih. Niska razina vitamina D danas je povezan s respiratornim infekcijama i može povećati rizik podložnosti gripi. (iV).

Foto: Wikipedia

NAJČITANIJE