9.7 C
Porec
Ponedjeljak, studeni 18, 2019
iVijesti banner
Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Na današnji dan: rođen je akademski slikar Quintino Bassani

Na današnji dan: rođen je akademski slikar Quintino Bassani

Bassani, Quintino, akademski slikar (Rogocana/Rogočana kraj Labina, 31.X.1928. – Zagreb, 6.IV.2007.). Rođen je u dobrostojećoj seljačkoj obitelji kao sedmo dijete, ali bio je peti sin pa vjerojatno otuda ime Quintino (Petko). Majka mu je umrla kad je imao samo pet godina. Talijansku osnovnu školu pohađao je u Labinu. Odgojen je u obitelji socijalističkih nazora, a u Drugom svjetskom ratu sa samo 15 i pol godina, 1.V.1944., pridružuje se narodnooslobodilačkom, antifašističkom pokretu, odlazi u partizane, u bataljun Učka u Šušnjevici. Umjesto puške Okružni mu je odjel, znajući za njegov crtački talent, dodijelio poslove ilustratora partizanskih novina. Bio je crtač na ciklostilu, između ostaloga crtao je vinjete za Pazinski vjesnik i Porečki vjesnik, glasila tadašnjih okružnih propagandnih odjela. Polovicom studenoga 1944. u napadu njemačkih vojnika na vojnopozadinsko zapovjedništvo za Buzet, smješteno u selu Drobežija, bio je ranjen u lijevu ruku i zarobljen. U zarobljeništvu su mu nakon nekoliko dana amputirali ruku, a iz bolnice je poslije tri mjeseca pušten kući. Po povratku u Labin izabran je u lokalni narodnooslobodilački odbor kao namjesnik za nekoliko sela Labinšćine.

Nakon oslobođenja s oblasnim odborom seli se u Pulu, potom u Opatiju. U jesen 1945. napušta politički rad i nastavlja školovanje. Gimnaziju pohađa na Hvaru, pa u Zagrebu gdje je 1949. maturirao. Želio je nastaviti školovanje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali nije prošao na prijemnom, pa upisuje ekonomiju.

Suosnivač je, 1960., Likovnog annalea u Poreču (Porečki annale), Umjetničke galerije u Motovunu (1969.), Mediteranskog kiparskog simpozija u Labinu (1970.) i Likovne kolonije Zrmanja u Obrovcu (1977.). Važniji javni radovi: interijer hotela Narcis u Rapcu, interijer i eksterijer u FKK naselju Monsena u Rovinju (u koautorstvu s Marčelom Brajnovićem), spomenik u čast Proštinske bune, idejno rješenje (s arhitektom Berislavom Iskrom) spomen-prostora i spomenika rudaru u Labinu, prvonagrađenog na jugoslavenskom natječaju 1981. Inspirativnu osnovu njegovog slikarstva čini priroda rodnog zavičaja reducirana na stilizirana polja istarskih brazda, cesta, oblaka i nebeskog plavetnila.

Iako je živio i radio u Zagrebu, bio je neraskidivo vezan za Istru, posebno za rodni kraj, pa je i u Labinu imao atelijer. Jedno vrijeme na početku slikarske karijere živio je i stvarao i u Rovinju gdje je sudjelovao u pokretanju Likovne kolonije i Grisije. Više je puta bio tajnikom, potpredsjednikom i predsjednikom Umjetničkog savjeta HDLU-a te član Republičke komisije za otkup umjetnina. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima i Ars Histriae i Istra Nobilissima te Batane, počasne nagrade Rovinja. Pokopan je na labinskom groblju.

Izvor: istrapedia.hr

NAJČITANIJE

- Advertisement -