11.1 C
Porec
Utorak, studeni 12, 2019
iVijesti banner
Naslovnica KULTURA Predstavljena knjiga Vremeplov 3: Kinematografske djelatnosti u Puli 1896. - 1918.

Predstavljena knjiga Vremeplov 3: Kinematografske djelatnosti u Puli 1896. – 1918.

Jako smo ponosni što je Festival nastavio tradiciju i izdao knjigu naziva Vremeplov 3: Kinematografske djelatnosti u Puli 1896 – 1918 autora Dejana Kosanovića, izjavila je ravnateljica Pulskog filmskog festivala Gordana Restović prilikom predstavljanja knjige. Knjiga je nastala prije 30 godina i lijepo je da smo je ponovo izdali. Kosanović je bio ravnatelj ovog Festivala i bavio se istraživačkim radom, rekla je Restović.

Daniel Rafaelić napisao je uvod knjige za koju je izjavio da je nastala u turbulentnom vremenu. Te je 1988. godine Ena Begović odbila Zlatnu arenu za glavnu ulogu u filmu Glembajevi i tu su bile vidljive rupture Festivala, ispričao je Rafaelić. Pula ima bogatu filmsku povijest i važna je za čitavu regiju stoga je naša zadaća bila ponovo izdati ovu knjigu koja će biti priručnik novim generacijama, zaključio je Rafaelić.

Urednica knjige, Sanela Pliško, rekla je kako nisu zadirali u sadržaj knjige nego su je jezično prilagodili, obogatili dodatnim fotografijama i nadopunili uvodom i zaključkom.

Jelena Dorogi Kosanović, kći autora, odobrila je ponovno, opširnije, izdavanje knjige koja je ostavila još neodgovorenih pitanja i u kojoj se, prema riječima urednice, krije dragulj recentne povijesti Pule. Napomenula je da je njezin otac rado davao suglasnost za objavljivanje svojih djela ne bi li ona bila poticaj za daljnja istraživanja. Istaknula je da je objavljivanje knjige značajan trenutak za njihovu obitelj. Moj otac bio bi sretan što je ova knjiga aktualizirana, istaknula je.

U knjigu su uvrštene fotografije iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Istre, dobitnika ovogodišnje nagrade Marijan Rotar. Lana Skuljan Bilić iz Muzeja napomenula je da se radi o izvornoj građi fundusa Muzeja, starim razglednicama s motivima prvih pravih kina u Puli i fotografijama motiva prizora javnih povijesnih događanja. Izjavila je da su fotografije najvjerodostojniji prikaz jednog vremena te da se kroz građu koju su našli može rekonstruirati i kino program.

Rafaelić se složio da svaka građa ima bogatu filmsku povijest zahvaljujući čemu dobivamo širu sliku grada. Dodao je da je Pula organski vezana za film te da je Festival utjecao na svijest ljudi u Puli, gradu neodvojivom od filma. Pula ima takvu i sadašnjost, a naša je zadaća da to sačuvamo, zaključio je.

S obzirom na brojna neodgovorena pitanja, Sanela Pliško na kraju je izrazila želju za nadopunom knjige, ali i dodala da su, u međuvremenu, otkriveni za Pulu izuzetno važni podaci od kojih je jedan od najznačajnijih onaj da je akademski filmski snimatelj i profesor, Enes Midžić, pomaknuo vremensku dataciju prvih snimanih filmova u Puli za šest godina, a koje je snimio Alexandre Promio, snimatelj Društva Lumière.

NAJČITANIJE

- Advertisement -