10.8 C
Porec
Ponedjeljak, studeni 18, 2019
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO REFERENDUM! Građani ZA, a političari PROTIV

REFERENDUM! Građani ZA, a političari PROTIV

Nastoje li naši političari zalediti sadašnju razinu demokracije i sve pokušaje njezine modernizacije etiketirati kao rušenje demokracije? Ukoliko se uzme u obzir odnos stranaka na nacionalnoj razini sa strankama na regionalnoj razini, prema referendumskom izjašnjavanju građana i sudjelovanju u donošenju odluka koje se odnose na njih, odgovor je ,,da”. Takav slučaj nameće zaključak da su političari protiv referenduma. Radi se o nazadnom procesu koji podrazumijeva interese vrhuški tih stranaka da zadrže vlast i moć te da građane drže u poziciji nemoćnih promatrača.
Na taj način političari pokazuju nastojanje da održe demokraciju na sadašnjoj razni, okrećući leđa građanima koji su im dali glas. Ako se građani ne izbore za svoje mjesto u referendumskoj demokraciji, stanje u društvu će i dalje ovisiti o „uvaženim“ zastupnicima građana.

Pokazuje se da je prilično jednostavno biti gnjevan građanin u svoja četiri zida, u razgovoru sa svojim istomišljenicima ili za tipkovnicom vlastitoga računala. Zahtjevnije je biti aktivni građanin koji će se s drugim sugrađanima organizirati, definirati ciljeve i uključiti se u cilju opće obrane demokracije te njezinog moderniziranja u obliku referenduma.
Računajući na egoistički interes „velikih“, tj. vladajućih stranaka, nije razumno očekivati da se uz njihovu suglasnost može dogoditi nešto povoljnije za poziciju građana u predstavničkoj demokraciji, a još manje u onome što nazivamo neposredna demokracija.
Građani Istre bi trebali tražiti odgovor na dva pitanja: Zbog čega se na isti način ponaša vrhuška regionalne stranke? Zbog čega referendumi u Istri ne funkcioniraju?
Naša stvarnost potvrđuje da je neophodan drugačiji odnos između građana i njihovih političkih predstavnika. Za promjene, međutim, trebaju se izboriti građani koji se različitim oblicima pritiska trebaju (iz)boriti za pravo na neposredno izjašnjavanje na referendumima, odnosno za sudjelovanje u neposrednoj demokraciji. Jer sudjelovanje građana u životu svojeg grada, županije te Države je preduvjet bez kojeg nema razvoja održivog društva i zaustavljanja iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi.
Drugim riječima, predstavnička demokracija pokazala se kao kvazi – demokratski okvir unutar kojeg samo političari imaju korist, a građani to mogu samo promatrati. Takvo stanje može pogodovati usponu autoritarizma i to ne samo na regionalnoj, već i na nacionalnoj razini.

Dojam da se ipak radi o demokraciji stvara činjenica da građani mogu birati kome će dati svoj glas. Međutim, u praksi se potvrđuje da davanje glasa bilo kome podrazumijeva da su posljedice po građane uvijek iste, tj. da taj „naš političar“ želi vladati u ime građana kojima ne želi omogućiti funkcionalno referendumsko izjašnjavanja. To znači da demokraciju prilagođava svojim interesima, nerijetko suprotstavljenim interesima građana.
U takvim uvjetima građani ne mogu utjecati na problem obuzdavanja vlasti „naših“ i „njihovih“ političkih predstavnika, već tako jednima i drugima omogućavaju netransparentno i neodgovorno obnašanje vlasti te njezinu zloupotrebu.
Posljedica toga je deformirani demokratski sustav u kojem vrhuške političkih stranaka imaju povlašteni položaj te olako postaju izvor političkog klijentelizma, korupcije te iseljavanja mladih.

Točnije rečeno, aktualni izborni sustav i predstavnička demokracija, potvrđuju činjenicu da narod građani biraju političare koji se nakon izbora mogu ponašati nedemokratski, odnosno biti protiv referendumske demokracije.
Ako u definiranje novog Zakona o referendumu građani i njihove udruge ne budu uključeni, političari će se još jednom pobrinuti da modernizacija demokracije i napredak društva ne prijeđe granice koje bi ugrožavale njihovu povlaštenu poziciju.
Drugim riječima, nije za vjerovati da će postupiti, primjerice, poput Olafura Ragnara Grimssona, predsjednika Islanda, koji je rekao: izabrao sam neposredno izraženu demokratsku volju naroda.

prof. dr. sc. Mirko Štifanić

NAJČITANIJE

- Advertisement -