13.6 C
Poreč
Subota, 26 rujna, 2020
iVijesti banner
Naslovnica POLITIKA SDP u Istri mora pokrenuti ljude jer pobjeda može ovisiti o nekoliko...

SDP u Istri mora pokrenuti ljude jer pobjeda može ovisiti o nekoliko glasova, kaže Miletić

Čelnik čovjek IDS-a i gradonačelnik Pule Boris Miletić mnoge je možda iznenadio što je nakon prvog kruga predsjedničkih izbora predbacio istarskom SDP-u da bi trebao više raditi jer je IDS u Istri Zoranu Milanoviću donio više glasova nego SDP, donosi Jutarnji.

Naime, poznato je da je SDP poprilična opozicija IDS-u u Istri, a protekli izbori pokazali su zanimljiv, ali u konačnici očekivan rezultat. Miletić je za Jutarnji list progovorio i o najvećim problemima u Puli, ali i planovima te očekivanjima od idućih izbora.

• Što očekujete od drugog kruga predsjedničkih izbora?

– HDZ će pokušati vratiti one koji su prebjegli Miroslavu Škori, ali ne vjerujem da mogu vratiti sve svoje birače. Zoran Milanović je cijelu kampanju bio vrlo smiren, obraćao se ljudima kojima je dosta nacionalizma i silovanja povijesti, ljudima koji žele živjeti u normalnoj, otvorenoj i prosperitetnoj zemlji. A takvih je jako puno i oni će za dva tjedna ponovno glasati za Milanovića. Što se tiče Istre, Milanović je u najrazvijenijoj hrvatskoj regiji osvojio preko 51%.

Rekao bih da su ovi izbori pokazali da je Istra apsolutno najjača progresivna utvrda u Hrvatskoj. I stvarno sam ponosan na to koliko odlučno i hrabro Istrijani drže tu svoju poziciju. Budući da pobjeda u drugom krugu može ovisiti o nekoliko glasova, zaista je bitno mobilizirati ljude. HDZ to jako dobro zna. SDP Istre se ovih dana žali jer sam ukazao na brojke koje pokazuju da su lokalne organizacije SDP-a trebale bolje odraditi svoj posao. Ako je u Umagu, jedinom SDP-ovu gradu u Istri, izlaznost najniža u cijeloj županiji, znači da SDP nije pozvao ljude na birališta. Nema tu razloga za ljutnju. Tu energiju samo treba usmjeriti u kampanju i odraditi teren kako treba jer trećeg kruga izbora – nema.

• Ono što je ovu godinu najviše obilježilo Pulu je stečaj Uljanika. Veliki je to udarac na gospodarstvo i mnogi su i IDS prozivali da je kriv za propast tog industrijskog diva. Kako se to trenutno reflektira na nezaposlenost?

– Što se tiče Uljanika, smeta nas činjenica da Vlada nema jednake kriterije za sva područja, a to najbolje vidimo kada usporedimo Uljanik i današnje odnose s tvrtkom Đuro Đaković. Ono što tvrde ministar Horvat i premijer možemo primijeniti i na Uljanik. I Uljanik ima i budućnost i perspektivu i znanje, ali je Vlada drugačijim metrom i optikom išla prema Istri u odnosu na 3. maj u Rijeci i Đuri Đakoviću u Osijeku. Bilo bi korektno da se država na jednak način odnosi prema svima, posebno u onim slučajevima gdje je najveći pojedinačni vlasnik. A to se ne događa. Ova Vlada vodi se politikom, a ne ekonomskim kriterijima i sve što se događa u Istri gleda se prije svega politički. A ako gledamo na to je li se stanje u Uljaniku reflektiralo na odlazak ljudi iz Pule i Istre, to se nije dogodilo. Broj ljudi koji živi u Puli je veći nego lani, kao i broj ljudi koji živi u Istri.

• Očito je da Uljanik više nećemo moći vidjeti u onom obliku u kojem je nekad bio, što znači da će se osloboditi i velik dio prostornih resursa. Što s njima?

– O tome što će dalje biti s Uljanikom i tim prostorom najprije mora odlučiti vijeće vjerovnika. A vijeće vjerovnika, u kojem je država najveći vjerovnik, odlučilo je ročište odgoditi za 22. siječnja. Pročitao sam detaljno program koji je stečajna upraviteljica brodogradilišta pripremila i koji predviđa nastavak proizvodnje, ali vidimo da se ta odluka odgađa. Svaka odgoda odluke umanjuje šanse opstanka Uljanika.

Znamo da je isporukom polarnog kruzera tvrtka Scenic htjela nastaviti graditi brodove u Puli, međutim, Vlada je taj posao usmjerila u 3. maj. Meni je drago da oni rade, ali to je mogao i Uljanik. Izgradnja pet kruzera je dovoljno posla za oba brodogradilišta. No, ono što je bitno za Uljanik i to područje su principi s kojima se treba rukovoditi, a to su sustavno promišljanje namjene i svrhe prostora, valorizacija područja poslovnim i društvenim sadržajima te otvaranje građanima.

• Kako privući druge gospodarstvenike i što s tim dijelom grada koji je opustio? Što s bivšim vojnim zonama koje nikako da zažive?

– Ova je država super centralizirana i očito ima pristup prema Puli i Istri koji je politički motiviran jer ne mogu naći niti jedan drugi razlog zbog kojeg se državna imovina ne bi stavila u funkciju, od čega bi i državna blagajna imala koristi. Imamo 3080 malih i srednjih poslovnih subjekata koji zapošljavaju 15 tisuća naših sugrađana. Pula uz Grad Zagreb ima najveći broj poduzetnika po glavi radno sposobnog stanovništva. Pula je po ocjenama neovisnih institucija jedan od gradova koji je najpoželjniji za život i poslovanje.

I Hanza Media je u 2018. godini u kategoriji velikih gradova Puli dodijelila prvu nagradu za grad koji je najbolji za poduzetništvo. Sada smo usmjereni prema razvoju pametnoga grada, a tu bez digitalizacije nemamo o čemu govoriti.

• Imate li saznanja kada će Danko Končar početi graditi i zašto se nitko nije javio za Hidrobazu?

– Njemu je država dodijelila državnu koncesiju koja teče i on ima neke obveze. Mi smo svoj dio posla odradili, a čine ga komunalna infrastruktura i prostorni planovi. Ostalo je na investitoru. Vjerujem da će krenuti raditi, a ako ne bude on krenuo, krenut će netko drugi.

Za Hidrobazu su se interesirale dvije ozbiljne tvrtke koje su zatražile produljenje roka natječaja. Uputile su prigovore koje ministarstvo razmatra i vjerujem da će uskoro ići novi natječaj koji će dati odgovore na prigovore jer je to vrlo atraktivno područje. Prigovori su bili na rok prava građenja, na moguće korištenje određenih poticaja za greenfield investicije, te pravo na korištenje pomorskog dobra, što se odnosi na plažu. Ali tu ću istaknuti da će Hidrobaza i dalje ostati javna plaža za građane. Što se tiče Muzila i Saccorgiane, ministri i vlade se mijenjaju, a natječaja nema. To je pitanje za premijera.

• Vratimo se na pametan grad i digitalizaciju. Započeli ste suradnju s globalnim divom Huaweijem. Što će to značiti za Pulu i njene građane?

– To prije svega znači digitalizaciju javnih usluga u Puli, ali i implementaciju digitalnih vještina u obrazovnom sustavu. Dakle, radimo na tome da mlade osposobimo da budu konkurentni na tržištu. A to je stvaranje preduvjeta za privlačenje investicija u IT industriju te kreativne industrije. U Istri već danas posluje 50-tak IT tvrtki koje zapošljavaju preko 700 djelatnika. Konkretno što će građani Pule već iduće godine vidjeti u praksi je sustav za pametno parkiranje. To znači da neće morati kružiti gradom u potrazi za parkirnim mjestom, već će na pametnom telefonu biti dostupne lokacije za parkiranje. A razvijamo i mogućnost da se te lokacije mogu predrezervirati. Krećemo i s dva punkta u gradu gdje ćemo koristiti modernu tehnologiju kako bismo doslovce snimili ukupan promet, a to će nam služiti za preregulaciju kako bi bio protočniji i sigurniji. Treća stvar su pametna rasvjeta i pametno zalijevanje, što će se odraziti na troškove javnih usluga.

• Hoće li turizam postati najjača gospodarska grana u nekad industrijskoj Puli? Vaše turističke brojke jako rastu, kao i broj noćenja. Koja je strategija u tom pogledu i boji li se grad prekomjernog turizma i prevelikog broja privatnih iznajmljivača?

– Da, porasli smo s milijun na 2,3 milijuna noćenja u jako kratkom vremenu. Iz godine u godinu taj je rast konstantan. Pula ima dovoljno infrastrukturnih kapaciteta za rast. U doba Austro-Ugarske Pula je imala 70 tisuća stanovnika, a danas u gradu živi 63 tisuće. Nemamo još uvijek prevelik broj gostiju i iznajmljivača. Ali ono na čemu trebamo raditi i gdje imamo puno prostora je podizanje kvalitete. A ona sa sobom nosi produljenje turističke sezone, odnosno kreiranje turističke godine. Jer ako turističku sezonu ne produžimo, imat ćemo još veći problem s radnom snagom.

• Koje su vaše političke ambicije kad je riječ o idućim izborima? Hoćete li i na koji način surađivati s SDP-om koji vam je velika opozicija u Gradu, a sada ste dali podršku njihovom predsjedničkom kandidatu Zoranu Milanoviću?

– IDS je jedna od rijetkih, a možda i jedina parlamentarna stranka koja može nastupiti na parlamentarnim izborima u bilo kojoj varijanti, samostalno ili u koaliciji, i polučiti jednako dobar rezultat. Što se tiče suradnje sa SDP-om, moram istaknuti da sa SDP-om na nacionalnoj razini imamo korektnu suradnju, kao i sa Zoranom Milanovićem, kojem smo na ovim izborima dali punu podršku, što se vidi iz rezultata prvog kruga. Na lokalnoj razini ne surađujemo jer s ljudima koji vode SDP u Istri nemamo ništa zajedničko. Oni nažalost nisu ni konstruktivna ni vrijedna opozicija, što smatram da nije dobro jer kvalitetna oporba i nas tjera da budemo bolji

NAJČITANIJE