20.6 C
Poreč
Nedjelja, 5 travnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica ISTRA Sironić Milivoj, klasični filolog, grecist (Trviž kraj Pazina, 11.III.1915. - Zagreb, 8.X.2006.)

Sironić Milivoj, klasični filolog, grecist (Trviž kraj Pazina, 11.III.1915. – Zagreb, 8.X.2006.)

Zbog istarskog narodnjačkog osjećaja u obitelji (otac Petar i brat Vladimir imali su poslije 1918. velike neugodnosti), roditelji su ga potajno ispratili preko rapalske granice u tadašnju Jugoslaviju, gdje je u Zagrebu smješten u Istarski internat.

Po završenoj klasičnoj gimanziji upisao je i diplomirao klasičnu filologiju (1939.), nakon čega je radio na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Varaždinu, sve dok nije na prijedlog Nikole Majnarića izabran za asistenta na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorirao je 1954. temom Kritičko-egzegetički prilozi Aristotelovom ‘Ustavu atenskom’, a za docenta je izabran 1959. Godine 1960. preuzeo je Katedru za grčki jezik i književnost kao nasljednik profesora Majnarića. U zvanje redovitog profesora izabran je 1970. a umirovljen je 1983. Od 1974. do 1978. obnašao je dužnost dekana Fakulteta. U počasno zvanje professor emeritus bio je izabran 2001., a član suradnik HAZU-a bio je od 1977.

U znanstvenom se radu bavio tekstologijom, književnom kritikom i osobito poviješću grčke književnosti, a u tom sklopu osobito Ezopovim basnama, Homerom, grčkom tragedijom, starom atičkom komedijom i lirskim pjesnicima arhajskoga i klasičnoga doba.

Odabrane studije ponovo je objavio 1995. u knjizi Rasprave o helenskoj književnosti. Osim toga, prevodio je sa starogrčkoga, osobito Ezopa (prijevodi su mu, u cjelini i u izboru, izdani desetak puta), Euripida, kasnoantičke historiografe, Platona, Heraklitove fragmente, Aristotela. Monografija  

Povijest arhajskog i klasičnog razdoblja grčke književnosti (u knjizi Povijest svjetske književnosti, sv. 2, Zagreb 1977) predstavlja sintezu koja je desetljećima bila nezaobilazan sveučilišni udžbenik. Priredio je brojne školske udžbenike, priručnike i rječnike, bio je urednik časopisa Živa antika za Hrvatsku, član međunarodne udruge Société de linguistique de Paris, prvi predsjednik Hrvatskog društva klasičnih filologa. Istrapedia

NAJČITANIJE