16.4 C
Poreč
Nedjelja, 7 lipnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO Turističke zajednice Poreštine – koliko novaca odlazi na plaće i koja im...

Turističke zajednice Poreštine – koliko novaca odlazi na plaće i koja im je svrha

 

Od danas se građani mogu slobodno kretati unutar granica bivših istarskih općina, bez propusnica. Inače, naš je portal objavio dopis upravo s tim prijedlogom koji je cijenjeni porečki odvjetnik Nebid Toromanović uputio 26. ožujka Nacionalnom stožeru CZ, Vatrogasnom zapovjedništvu Istarske županije i općinama koje se nalaze unutar granica bivše općine Poreč. Nije nam poznato je li prijedlog g. Toromanovića utjecao na to da se građani od danas mogu slobodnije kretati, važno je da je iracionalna odluka izmijenjena. Ostaje ipak tračak zadovoljstva i nade da dopis običnog građana može ukazati na nepotrebnost nečega i pokrenuti promjene. Stoga, poštovane čitateljice i čitatelji, nastavite nam slati prijedloge ili mišljenja, a mi ćemo ih objavljivati. Nikad se ne zna, možda i vi pokrenete nešto?

U svakom slučaju, koronavirus na površinu je izbacio mnoge nelogičnosti društva u kojem živimo, usudili bismo se reći i nepotrebnosti, poput dovođenja u pitanje smisla postojanja velikog broja jedinica lokalne samouprave u RH.

Iracionalnost odluke o kretanja građana bez propusnice samo unutar općine boravka potaknula je raspravu o opravdanosti postojanja velikog broja općina. Na tu temu jedan građanin nam je poslao dva članka koja smo već objavili, danas objavljujemo treći koji obrađuje financijske pokazatelje za Turističke zajednice unutar bivše općine Poreč. Ovaj gospodin koji nam piše, elaborirajući podatke koji su javno dostupni,  želi predočiti stanje po općinama te se zapitati, je li nam to potrebnu.

U prošlom nastavku je izneseno, prema službenim podacima, koliko svaka pojedina općina na Poreštini troši novca na plaće zaposlenika i razne naknade, ukratko koliko košta hladan pogon pojedine općine. Uz općinsku administraciju tu su i Turističke zajednice (TZ u nastavaku) i komunalna poduzeća. U ovom trećem nastavku biti će prikazan rad pojedinih TZ-a na području Poreštine kroz financijske planove za 2020. godinu. Zbog sadašnje situacije ostaje upitno koliko će se sve realizirati po planu, ali radi se o izvanrednoj situaciji. TZ se za razliku od općina financiraju od boravišnih pristojbi i tek manjim dijelom od članarina koje plaćaju svi poslovni subjekti čija je aktivnost vezana za turizam. U slučaju Vrsara 85 % prihoda dolazi od boravišne pristojbe koju plaćaju gosti koji borave na ovom području, dok je u slučaju Poreča taj udio 71%.

Biti će analizirano trošenje novca pet turističkih zajednica, biti će izostavljen Sv. Lovreč Pazenatički jer se radi o jedinoj općini na Poreštini koja nema turističku zajednicu nego se nalazi u sastavu turističke zajednice Središnje Istre. Također izostavljeni su Višnjan i Kaštelir-Labinci jer nije bilo moguće pronaći financijska izvješća na službenim stranicama. U prvom članku je spomenuto da su se nedavno TZ Poreštine (osim Sv. Lovreča i Vrsara) udružile i klaster Poreštine, ali su naravno ostali dosadašnji zaposlenici.

Prema zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (da zakon se stvarno tako zove, kao da se do sada hrvatskim zakonima promicao turizam u Gvineji Bisao): Turističke zajednice su organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane“.

 Isti zakon definira ciljeve TZ-a,

  1. razvoj i marketing destinacije kroz koordiniranje ključnih aktivnosti turističkog razvoja (planiranje, razvoj turističkih proizvoda u destinaciji, financiranje, donošenje i provedba odluka), u skladu s dokumentima kojima se definira nacionalna strategija razvoja turizma
  2. osiguravanje cjelovitije zastupljenosti specifičnih lokalnih/regionalnih interesa kroz jačanje lokalne/regionalne inicijative i povezivanje dionika na lokalnom/regionalnom nivou radi stvaranja međunarodno konkurentnih turističkih proizvoda
  3. poboljšanje uvjeta boravka turista u destinaciji te razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, kao i potrebi i važnosti očuvanja i unaprjeđenja svih elemenata turističke resursne osnove određene destinacije, a osobito zaštite okoliša, kao i prirodne i kulturne baštine sukladno načelima održivog razvoja.

 

Nakon što su definirane TZ i koji su njihovi ciljevi, slijedi dio o troškovima pojedine TZ. Ovdje će biti iznijeti troškovi pojedinih manifestacija koje organiziraju TZ-e, jer će se manifestacije nastaviti (bar bi trebale, cilj ovoga nije da se ukidaju manifestacije) i dalje održavati i nakon eventualnog ukidanja nepotrebnih TZ-a i općina. Svi financijski podaci kao i u prethodnom slučaju su preuzeti s web stranice pojedinog TZ-e.

Krećemo s juga i počinjemo s TZ općine Vrsar. Na stranicama je objavljen financijski plan za 2020. godinu. TZ, za troškove radnika je planirano 1 milijuna i 157 tisuća kuna, što uključuje plaće zaposlenih (2 stalna + 2 sezonska), administrativne troškove kao i najam poslovnog prostora. Posebno je zanimljiva stavka u iznosu od 130 000 kn koja je namijenjena radu tijela TZ-a, radi se o naknadama članovima turističkog vijeća i organizacija završne godišnje Skupštine. Administrativni rashodi u ukupnim rashodima zauzimaju 13 % ukupnih rashoda, dok najveći dio od 45 % zauzimaju rashodi za razne manifestacija, ali i uređenje mjesta, poput eko – akcija čišćenja podmorja. Ovdje treba posebno pohvaliti stavku koja predviđa sredstva za obnovu kulturne baštine.

Sličnu strukturu rashoda ima TZ Općine Funtana, na administraciju troše 12.2 % ukupnih rashoda, odnosno 963 000 kuna. Kao i u Vrsaru najveći trošak odlazi na pojedine manifestacije i uređenje mjesta. Ne može se ne spomenuti da se 15 000 kuna daje na vođenje facebook i instagram profila! S druge strane ih treba pohvaliti da su jedina TZ koja je osigurala besplatne sadnice cvijeća za stanovnike općine.

U prosjeku Vrsara i Funtane je i TZ Općine Tar-Vabriga, gdje su administrativni rashodi u iznosu od milijuna i 153 tisuće kuna, gdje i ovdje najveći dio odlazi na plaće, ali je zanimljivo da se 55 000 kuna plaća knjigovodstvo i još dodatnih 15 00  kuna odlazi na reviziju. Također ih se treba pohvaliti da 100 000 kuna daju za očuvanje kulturne baštine. Ovdje su uključene i naknade Turističkom vijeću u iznosu od 100 000 kn. Kao i u prethodnim slučajevima najveći dio rashoda odlazi na manifestacije i uređenje mjesta. TZ dio sredstava po zakonu prosljeđuje i u općinski proračun.

Najveća, najstarija i najbogatija TZ je ona Grada Poreča koja primjerice sudjeluje u kapitalnim investicijama na području grada poput uređenja Rive. Što se tiče troškova administracije, iznose milijun i 900 tisuća kuna, ali uz prihod od 14 milijuna kuna, udio troška administracije jedva prelazi 9% u ukupnim rashodima. Od ostalih troškova treba izdvojiti sufinanciranje uređenja gradskih fasada, igrališta za djecu i naravno najveći dio odlazi za manifestacije. Posebna pohvala ide za dodijeljena sredstva Zvjezdarnici u Višnjanu, u ovome sudjeluje također i TZ Općine Tar.

Prikazano je stanje na TZ-ovima na obali, gdje se i nalazi najveći broj smještajnih kapaciteta, a s time se ubire i najviše boravišne pristojbe. Što se tiče TZ-a u unutrašnjosti, možemo analizirati samo stanje u TZ Vižinada, na službenim stranicama TZ Višnjan i TZ Kaštelir-Labinci nisu objavljeni nikakvi financijski podaci, niti plan za 2020. godinu, a niti financijski izvještaji za bilo koju prethodnu godinu. Iz objava za medije i trenutno raspisanog natječaja, TZ Kaštelir ima minimalno jednu zaposlenu osobu u TZ-u, no financijski podaci su nepoznati.

Što se tiče TZ Vižinada, prihodi, s time i troškovi su puno skromniji, za plaće i administraciju se troši 140.000 kuna. Kada se uzme u obzir da su ukupni prihodi TZ-a 640 000 kn, na plaće i administraciju odlazi preko 20 % proračuna. Dodatnih 50 000 kuna se troši na marketing od čega čak 12 000 kn odlazi na promociju na društvenim mrežama. Najveći trošak kao i u ostalim TZ-ima su manifestacije, dok se u izvješću ne spominju troškovi uređenja mjesta. Po pitanju ostalih (nepotrebnih) troškova TZ-a treba spomenuti i izradu strategije razvoja turizma Općina TZ Vižinada i TZ Kaštelir –Labinci. Po objavljenim podacima na stranici Općine Vižinada (za TZ Vižinada) cijena studije je 154 000 kuna, izvori financiranja su EU fondovi i državni proračun, dok je cijena Strategije razvoja turizma na području općine Kaštelir-Labinci  bila 54 000 kune (uzeti sa rezervom: podatak je objavljen na jednom portalu u obliku: ”financiranje u iznosu od 54 000 kn odobreno je iz EU fondova”, može se smatrati neslužbenim podatkom, na službenim stranicama općine ili TZ-a nema točnog iznosa).

Pregledavajući dokumente ostalih TZ-a spominje se prezentacija strateških ciljeva klastera Poreč za razdoblje do 2023. godine od strane jedne konzultantske kuće (namjerno je izostavljeno ime), u prijevodu izrađena je strategija razvoja klastera u čijem su sastavu i TZ Vižinada i TZ Kaštelir Labinci koji su nedavno donijeli svoje strategije razvoja! Na stranu što je potpuno besmisleno da dvije općine koje se nalaze jedna do druge i imaju gotovo identične geografske, klimatske i sve ostale karakteristike, a zajedno imaju stanovnika koliko jedna veća zgrada u Zagrebu rade dvije strategije razvoja turizma i za to plaćaju 200 000 kn. Odmah odgovor na pitanje/komentar da se radi o novcu Europske unije, svi mi smo građani Europske unije i pridonosimo zajedničkom proračunu, i u ovom slučaju je bačen NAŠ novac.

Kako je spomenuto u uvodu za razliku od općina, TZ se najvećim dijelom financiraju od boravišne pristojbe i nakon pročitanih izvješća i gore iznesenih podataka mora se reći da većinu novca ulažu odnosno vraćaju lokalnoj zajednici, bilo kroz manifestacije, ali i kroz konkretne mjere obnove kulturne baštine, uređenje plaža, šetnica, a samo manji dio se troši za potrebe administracije.

Velika većina TZ-a ima najčešće samo dva zaposlenika, direktora/voditelja i informatora, dok im knjigovodstvo vodi najčešće vanjski servis. Uz sve izneseno može se reći da TZ-e opravdavaju svoje postojanje, iako ima itekako mjesta za uštede te je izneseno više primjera nepotrebnog bacanja novca. Posebno se trebaju prozvati TZ Višnjana i Kaštelira-Labinci za netransparentnost i neobjavljivanje financijskih podataka.

 

NAJČITANIJE