20.5 C
Poreč
Nedjelja, 7 lipnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO UKINIMO OPĆINE 5. NASTAVAK: Kapacitet upravljanja općinama

UKINIMO OPĆINE 5. NASTAVAK: Kapacitet upravljanja općinama

U ovom petom nastavku o nepotrebnim općinama i argumentima za njihovo ukidanje biti će
riječi o kapacitetu upravljanja pojedinih općina kroz obrazovanost stanovništva.

Danas živimo u demokratskom sustavu gdje vrijedi princip jedan čovjek jedan glas, gdje
jedan nepismeni ima jednako pravo glasa kao doktor znanosti svjetskog glasa. U velikim
jedinicama lokalne samouprave taj problem nije toliko vidljiv zbog velikog broja stanovnika,
no u malim sredinama gdje je glavna gospodarska aktivnost poljoprivreda odnosno turizam
taj problem je itekako vidljiv jer se radi o djelatnostima koje najvećim dijelom zapošljavaju
ili ne kvalificiranu ili nisko kvalificiranu radnu snagu.

Povod pisanju ove analize je nedavno objavljen članak na jednom portalu o stupnju
turistifikacije pojedinih JLS-a i njihove potpune ovisnosti o turizmu. U članku je objavljena
tablica 100 JLS najovisnijih o turizmu, slučajno ili ne, u prvih 5 mjesta nalaze se čak tri
općine Poreštine (Funtana na prvom, Tar-Vabriga na trećem i Vrsar na petom mjestu), dok je Poreč zauzeo 27. mjesto. Dominantne djelatnosti na području Poreštine su već spomenuti turizam i poljoprivreda u zaleđu, i jedna i druga djelatnost najvećim dijelom zapošljava nisko kvalificiranu radnu snagu što samo i onako mali broj visokoobrazovanih „tjera“ iz malih sredina prema većina.

Stupanj obrazovanja u Poreču

Narodna izreka kaže da je znanje moć, a ono dolazi kroz obrazovanje, iako naravno postoje
iznimke. Svi ćemo se složiti da bez obrazovanja nema napretka, a kakav je stupanj
obrazovanja u pojedinim općinama biti će analizirano kroz podatke Državnog zavoda za
statistiku i odnose na 2011. godinu kada je proveden posljednji popis stanovništva.

Navedeni podaci se odnose na sve osobe starije od 15 godina (ne na ukupan broj stanovnika!), na razini Istarske županije 27 % stanovnika ima najviše završenu osnovnu školu. Radi jednostavnije analize u istu kategoriju su stavljeni svi bez škole, s nekoliko razreda osnovne škole kao i oni sa završenom samo osnovnom školom. S druge strane 16 % stanovništva IŽ ima neku vrstu visokog obrazovanja. U gradu Poreču situacija je sljedeća, 22 % ima najviše osnovnu školu, dok je 18 % visokoobrazovano, čime je Poreč iznad prosjeka županije po stupnju obrazovanja.

Kakva je situacija u općinama Poreštine ?

Prva analizirana općina je Tar- Vabriga, gdje 23 % stanovnika starijih od 15 godina ima
najviše osnovnu školu, dok je visokoobrazovanih 16 %. Odmah do je općina Kaštelir-Labinci gdje je situacija lošija, čak 33 % ima samo osnovnu školu, a 11 % je visokoobrazovano. U Vižinadi je situacija još nepovoljnija, čak 40 % stanovnika ima samo osnovnu školu, a 9 % diplomu. Jedino manje diplomiranih od Vižinade ima Sv. Lovreč sa samo 7 %, ali ima i manje s osnovnom školom 39 %. Višnjan je također u prosjeku Vižinade i Lovreča, 39 % na prema 9 %.

Bliže moru broj onih sa samo osnovnom školom pada, dok visokoobrazovanih raste, Vrsar
ima odnos 29 % prema 10 %, dok je najbolja situacija u Funtani koja je čak i bolja od
županijskog prosjeka, s 23 % stanovnika s osnovnom školom i čak 16 % visokoobrazovanih.

Što nam govore svi ovi podaci ?

Može se zaključiti kako je kapacitet upravljanja pojedinih općina izrazito nizak. Ne čude
zaključci prošle analize, dugovječni načelnici, gotovo nepostojeća oporba, apsolutni
nedostatak vizije (treba biti pošten pa reći da je to problem cijele države, a ne samo pojedine općine), sve je posljedica niske obrazovanosti stanovništva što između ostalog stvara plodno tlo za korupciju.

Niti jedna bogata zemlja ili općina/grad nije bogat zbog poljoprivrede i turizma. U kojoj
općini se raspravlja o uvođenju brzog Interneta ili visoke tehnologije u poljoprivredu ?
Današnji svijet i tržište se zasnivaju na informacijama, sve se odvija online, za posao je
ključna brzina Interneta, ne samo za download nego još važnije za upload, za običan program od nekoliko stotina MB su potrebni sati kako bi bio online. O nekakvom ozbiljnom poslu s takvom brzinom Interneta se niti ne može govoriti. Navesti ću ovdje komentar jednog studenta s Fakulteta elektronike i računarstva: „Fakultete ocjenjujem po brzini Interneta“. Kakve ocjene bi dobile općine Poreštine ? Pozitivan primjer je onaj općine Vižinada koja uvodi besplatan wi fi.

Također danas je poljoprivreda high tech industrija, da li je ijedna općina organizirala
edukaciju o korištenju novih tehnologija ili pokrenula program sufinaciranja istih ? Kako
objasniti vlastitim biračima da ako želimo budućnost za našu djecu trebamo uložiti sredstva u umjetnu inteligenciju, znanost i istraživanje, a ne asfaltiranje ceste do polja ? Kako objasniti važnost ekologije i odvajanja otpada što su itekako teme za budućnost ? U općini u kojoj je između polovice i trećine svih birača niskoobrazovano je dovoljno izgraditi dvije ceste i podijeliti poticaje za gradnju bazena kako bi se osvojio još jedan mandat nego ekologija i visoka tehnologija.

Novac za rasvjetu i ceste ili za visoku tehnologiju i inovacije ?

Nedavno je objavljena vijest kako se u Sv. Lovreču Pazenatičkom gradi kružni tok i da je to
najveća investicija u općini, da li se za te novce mogao poboljšati Internet na prostoru općine ili postaviti po selima konteneri za odvajanje otpada uz prezentacije kako i zašto uopće odvajati otpad ?

Ili, koliko je nekima potpuno nepoznat pojam svjetlosnog oneščišćenja, govori nam primjer ugradnje nove LED rasvjete, između ostalog i u sela koja se nalaze na jedva kilometar zračne udaljenosti od poznate zvjezdarnice. Udruga koja vodi navedenu instituciju, po pitanju znanosti i njene promocije za ovu je sredinu u zadnjih 30 godina napravila više nego sve općine i gradovi zajedno. Preduvjet njihovog rada je tamno nebo odnosno sa što manje svjetlosnog onečišćenja. Koji načelnik može izaći pred vlastite birače i umjesto rasvjete ili ceste dati općinski novac u znanost ? Svi ćemo se složiti da takav sljedeći mandat može zaboraviti.

Nisu slučajno najbogatije države one koji izvoze visoku tehnologiju i inovacije, za što su
potrebni visokoobrazovani stručnjaci. Da li je ijedna općina stvorila uvjete ne samo za
ostanak takvih stručnjaka nego i privlačenje visokoobrazovanih stranaca? Jedan informatičar može jednako dobro programirati iz New Yorka, kao i iz Ženodrage, samo da ima jednako kvalitetnu infrastrukturu, a da li smo ikada čuli od ijednog načelnik ili oporbenog političara potrebu poboljšanja i ubrzanja Interneta ?

Ukinimo općine !

Ovo je još jedan snažan argument ukidanju bespotrebnih općina, radi se o redom malim
sredinama, s malim upravljačkim kapacitetima koje i ovako za većinu stvari ovise o Poreču,
uglavnom se hvale manjim infrastrukturnim projektima dok za one velike nemaju kapaciteta, bilo upravljačkih ili financijskih.

Gospodarstvo se temelji na dvije grane, turizmu i poljoprivredu i nema aposlutno nikakve prepreke da to bude jedna JLS. Višnjan ili Funtana se sigurno nisu odvojili od Poreča, odnosno Vrsara, zato jer su htjeli razvijati visoku tehnologiju, imali su turizam prije, imaju ga i sada.

Nemoć malih općina je pokazala sadašnja korona kriza kada se Porešetina ujedinila i organiziran je zajednički stožer civilne zaštite. Zato još jednom, ukinimo bespotrebne općine!

NAJČITANIJE