16.4 C
Poreč
Nedjelja, 7 lipnja, 2020
iVijesti banner
Naslovnica AKTUALNO Ukinimo općine III dio: Demokracija na Poreštini – koliko dugo vladaju (grado)načelnici?

Ukinimo općine III dio: Demokracija na Poreštini – koliko dugo vladaju (grado)načelnici?

Građani pišu

Danas službeno živimo u liberalno demokratskom sustavu, gdje se u redovitim intervalima održavaju izbori i kao građani biramo naše predstavnike, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Suvremena demokracija je ograničila trajanje mandata pojedine funkcije radi ograničavanja moći pojedičnog političara, ali i radi nužne promjene. Čak i da najčišću vodu ostavimo duže vrijeme u posudi ona će ustajati i postati nezdrava.

Baš zbog toga mnoge demokracije su ograničile broj mandata za obnašanje dužnosti, najpoznatiji primjer je SAD-a gdje je osoba dužnost predsjednika može obnašati maksimalno dva mandata. Što se tiče niže razine vlasti, gradske/općinske, zakonodavac nije predvidio ograničavanje broja mandata. Do sada je prikazano kolko nas općine koštaju financijski, a ovdje će biti izloženo koliko su demokratske u smislu promjene vlasti, ne samo različitih političkih opcija, nego i osoba koje obnašaju vlast.

U demokraciji je jako bitna i uloga opozicije koja služi kao prvi kontrolor i korektiv vlasti, odnosno ne bi smjela dopustiti opuštanje vladajućima. Kaže se da je svaka vlast kvalitetna koliko je kvalitetna i oporba. Mnogi će reći da je zajedništvo bitno za napredak i da nema napretka bez zajedništva oporbe i pozicije. Sinonimi za zajedništvo su bratstvo i jedinstvo, a svi znamo kako je to završilo.

Bit demokracije je pluralizam, konfrontacija ideja i mišljenja, ali i smjene vlasti, nije slučajno da su najnaprednije zemlje one s najžešćom oporbom. Za demokraciju je idealan rezultat kada (grado)načelnik i vijeće ne dolaze iz iste političke opcije nego su prisiljeni tražiti kompromise, ali ova situacija ujedno i jamči najbolju kontrolu vijeća nad radom (grado)načelnika.

Prvi slobodni lokalni/općinski izbori su održani 1993. godine, nakon podjele nekadašnje općine Poreč, na grad Poreč i općine Sv. Lovreč. Višnjan, Vrsar i Vižinada. Godine 1997. dijelovi općine Višnjan i Vižinada su izdvojeni i stvorena je općina Kaštelir-Labinci, da bi 2006. godine izdvajanjem iz grada Poreča nastala općina Tar-Vabriga, a iz općine Vrsar, općina Funtana.

Tko je do sada i koliko dugo vladao pojedinim općinama i gradom biti će riječi u ovoj analizi. Do 2009. godine (grado)načelnik se nije birao direktno nego u gradskom/općinskom vijeću te je u većini slučajeva izborni pobjednik birao (grado)načelnika. U 99% slučajeva je (grado)načelnikom postajao nositelj pobjedničke liste. Na izborima 2009. godine provode se i odvojeni izbori za gradonačelnika. Svi ovdje izneseni podaci su preuzeti sa službenih stranica Državnog izbornog povjerenstva. Zapisnici sjednica pojedinih vijeća su preuzeti sa službenih stranica općine.

Novim teritorijalno administrativnim ustrojem iz bivše općina Poreč nastalo je sedam novih općina i grad Poreč.

Krećemo s Porečom, kao jedinim gradom i najvećom JLS. Od osnivanja grada u sadašnjem obliku na vlasti je IDS koji je na prvim izborima dobio apsolutnu većinu u gradskom vijeću i imenovao gradonačelnika u gradskom vijeću. Do danas 2020. godine nije ispustio vlast, ali se  izmijenilo ukupno pet gradonačelnika, s time da je jedan „odradio“ 3 uzastopna mandata. IDS je redovito pobjeđivao na izborima uz manje ili veće statiranje na početku HDZ-a, a kasnije raznih nezavisnih listi koje bi uspjele „otrgnuti“ mandat ili dva. SDP je također zadržao epizodnu ulogu. Tek su izbori 2013. Poreču konačno donijeli malo uzbuđenja, dotadašnji gradonačelnik je ponovo osvojio mandat, ali se po prvi puta moralo ići u drugi krug. U gradskom vijeću IDS je također osvojio najviše mjesta, ali je po prvi put morao sklopiti koaliciju kako bi osigurao većinu. Na posljednjim izborima održanim 2017. godine, IDS je još jednom potvrdio svoju dominaciju, osvojio je većinu u gradskom vijeću i njegov kandidat je suvremeno pobijedio u prvom krugu, ali uz jako loš odaziv od 47%. Oporba u Poreču svoju zadaću obavlja s više ili manje uspjeha, do sada nisu niti jednom uspjeli izazvati prijevremene izbore, ali su redovno prisutni u medijima i prozivaju aktualnu vlast, za demokraciju je odlično da se oporba sastoji od čak šest stranaka što jamči pluralizam što je i bit demokracije. Poreč je i JLS s najviše lista, čak osam na zadnjim izborima.

Što se tiče općine Tar-Vabriga, tu nije nikada bilo previše dileme, jedna stranka, jedan načelnik, Na svim dosadašnjim izborima od ustrojavanja općine 2006. godine, pobjedu je uvijek odnio IDS. I još uvijek ista osoba vrši dužnost načelnika. Pokušaji osvajanja vlasti od strane više nezavisnih listi su imali samo epizodnu ulogu. U 15 godina (zaokruženo je do 2021 kada ističe sadašnji mandat) postojanja općine vladao je uvijek isti načelnik! Iz letimičnog pregleda zapisnika sjednica se može uočiti da gotovo i nema vijećničkih pitanja niti ikakve rasprave, a  odluke se donose jednoglasno. Jedna sjednica sa šest točaka dnevnog reda je trajala ravno pola sata! U Poreču je primjerice zadnja sjednica s dvije točke dnevnog reda trajala 2 sata! Kao što je vidljivo oporba postoji, ali samo na papiru, čisto reda radi.

Primjer općine Kaštelir-Labinci je „najzanimljiviji“ po pitanju demokracije i promjene vlasti, od formiranja općine 1997., vlast kao u Taru obnaša ista stranka i isti načelnik. Kao i drugdje na izborima koje vijećničko mjesto dobila je nezavisna lista, jednom čak i HSS. Na svim izborima uvjerljivo pobjeđuje IDS, ali najtragičnije od svega je da kroz 3 izborna ciklusa načelnik nije imao protukandidate i lako osvajao vlast. Tek na zadnjim izborima se konačno pojavljuje protukandidat, ali je dotadašnji načelnik obranio svoju poziciju. IDS je ponovo osvojio najviše mandata, ali ne i većinu te je morao po prvi put formirati koaliciju.
U 24 godine, znači punih 6 mandata Kaštelirom vlada jedan te isti načelnik! Što se tiče oporbe situacija je još gora nego u Taru, na službenim stranicama općine nema zapisnika sjednica, nego samo pozivi, i to čak niti za sve sjednice ! Prvi zadatak oporbe bi trebao biti zahtjev za javnim objavljivanjem zapisnika sjednica !!!!

Nakon Kaštelir slijedi Vižinada, gdje vlada duopol IDS-SDP, uz pokoje mjesto nezavisnih. Iznimka su drugi izbori održani 1997. kada je IDS apsolutno potukao konkurenciju pošto je bio jedina lista! Već na sljedećim izborima se pojavljuje SDP koji se po broju glasova izjednačio s IDS-om. Na svim sljedećim izborima se ponavlja gotovo identičan rezultat IDS-a i SDP, s time da načelnik uvijek dolazi iz redova SDP-a. Godine 2013. većinu dobiva IDS, ali je načelnik iz SDP-a, dok na zadnjim izborima većinu dobiva SDP, dok je IDS druga stranka. Od osnivanja općine 1993. godine izmijenila su se 3 načelnika, prvi je odradio 3 mandata za redom, dok su posljednja dvojica odradila svaki po dva mandata. Vižinda je pravi primjer zajedništva, SDP kao pobjednik izbora je dao načelnika,  IDS kao drugi predsjednika vijeća, a nezavisna lista koja je osvojila jedan mandat je dobila podpredsjednika vijeća! U ovom slučaju oporbe nema, jedinstveni slučaj da su sve stranke pobjednici izbora ! Na službenim stranicama općine se ne mogu pronaći podaci, posljednji objavljen zapisnik je onaj iz 2017. na kojemu se konstituiralo sadašnje vijeće! Zajedničko zaboravljanje/izostavljanje objave zapisnika, ali i poziva na sjednice.

Za razliku od Vižinade u Višnjanu je situacija dosta drugačija. U početku je IDS imao apsolutnu vlast uz pokoje mjesto nezavisnih, jaču konkurenciju u obliku nezavisne liste je dobio 2005. godine, da bi na izborima 2009., izgubio načelničko mjesto i bio izjednačen po broju mandata s nezavisnima. Već u sljedećm ciklusu IDS ponovo osvaja načelničko mjesto, ali osvaja jednak broj mjesta u vijeću kao i nezavisna lista. Posljednji izbori održani 2017. vratili su nezavisnog načelnika na vlast, ali i osigurali većinu njegovoj nezavinsoj listi te je IDS morao u oporbu. Do sada je Višnjanom vladalo sveukupno 5 načelnika, od kojega su po dvojica odradila po dva mandata, uključujući i sadašnjeg. Možemo se samo nadati da nezavisna lista neće završiti kao u Lovreču i ostaviti svu vlast IDS-u. Što se tiče Višnjana, oporba (bilo IDS ili nezavisni) je do sada radila dobro svoj posao, uspjevši jednom čak srušiti i proračun općine zbog čega je općinu vodio vladin povjerenik! Glavna borba se vodi između nezavisnih i IDS-a, uz česta prozivanja po novinama i izmjenu vlasti. Nažalost ta borba je više vidljivija po medijima nego u službenima dokumentima, na službenim stranicama nema poziva niti zapisnika sjednica!

Što se tiče Sv. Lovreča, tijekom 90-ih godina i 2000-ih vlada dominacija IDS-a, 2009. godine dolazi do promjene gdje nezavisni kandidat za načelnika pobjeđuje već u prvom krugu, nezavisni s dvije liste također pobjeđuju i u vijeću. Vlast nezavisnih nije dugo potrajala jer se već u sljedećem ciklusu (2013. g.) na vlast vraća IDS s novim načelnikom. Očito je izborni poraz potpuno demoralizirao oporbu koja se na sljedećim izborima nije uopće kandidirala, ostavivši IDS kao jedinu lisu, i za načelnika i za vijeće! Ukupno se od postojanja općine izmijenilo 5 načelnika iz IDS-a (2 u dva mandata) i jedan nezavisni. Zapisnika na službenim stranicama kao i u slučaju Višnjana nema, ali nema niti oporbe koja bi mogla eventualno pokrenuti ovo pitanje.

I u Vrsaru i je IDS dominantan od početka, iako je na izborima 2001. godine osvojio tek polovicu mandata te je morao vladati u koaliciji. Već na sljedećim izborima IDS osvaja većinu i daje načelnika. Situacija se do danas nije promijenila. U 27 godina postojanja općine u Vrsaru su se izmijenila četiri načelnika, s time da je jedan vladao 12 godina odnosno tri uzastopna mandata. I u Vrsaru se ne može dobiti uvid u djelovanje oporbe, niti ovdje nisu objavljeni zapisnici sjednica, samo pozivi, ali pod rubrikom novosti, a ne posebnom rubrikom!

Posljednja općina za analizu je ujedno i najmanja, a radi se o općini Funtana koja je osnovana 2006. godine, dok je svoje vodstvo birala na izborima 2009. godine. Prvi načelnik je došao iz reda nezavisnih, ali  njegova lista nije osvojila većinu u vijeću nego je većinu glasova dobivao IDS. Slična situacija se ponovila i 2013. godine, pobjednik je ponovo nezavisni načelnik, ali IDS pojedinačno osvaja najviše mjesta u vijeću, ali ipak manje nego dvije nezavisne liste. Na zadnjim izborima načelnik je obranio mandat, njegova lista ovoga puta osvaja najviše mandata, ali nedovoljno za većinu. U skoro 15 godina postojanja općine Funtanom vladaju nezavisni, a izmijenila su se dva načelnika. Funtana poput Tara ima objavljene sve zapisnike sa sjednica, no za razliku od Tara oporbeni vijećnici su aktivniji, za proračun težak 18 milijuna kuna su bila čak 2 pitanja! Sjednica na kojoj se donosio proračun imala je 28 točaka dnevnog reda, a trajala je niti 2 sata !

Prije zaključka treba navesti i broj glasova, u Poreču posljednje plasirani kandidat za gradonačelnika je dobio 332 glasa, gotovo identičan broj koliko je dobio pobjednik u Funtani. Lista koja (zamalo) nije ušla u gradsko vijeće dobila je 305 glasova, s toliko glasova bi bila prva u Kašteliru i Vižinadi, prešla bi izborni prag u Taru, Višnjanu i Vrsaru dok bi u Funtani apsolutno pomela konkurenciju!

Za kraj, malo o kontroli poslovanja općina. Državna revizija je tijelo zaduženo za nadgledanje i kontrolu poslovanja općina/gradova, na njihovim stranicama se jednostavno mogu pronaći izvješća za pojedine JLS. Općine Kaštelir- Labinci i Tar-Vabriga su zadnji put kontrolirane 2013 godine, Poreč i Vižinada 2016., Vrsar 2011, Sv. Lovreč i Funtana 2015, a Višnjan 2014. Intervali u kojima revizija „posjećuje“ pojedine općine je prosječno svakih 5 godina, što znači da može proći cijeli jedan mandat bez ikakve kontrole pojedine općine!

Ukratko, općine s malim brojem birača, rijetkim promjenama vlasti, gotovo nepostojećom oporbom i rijetkim posjetima državne revizije su idealni preduvjeti za moguću korupciju i nepotizam. Zato još jednom, ukinimo bespotrebne općine !!!

Foto: Screenshot

NAJČITANIJE